Šest mjeseci nakon ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskoj ima pomaka u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, no još treba puno toga napraviti kako bi sve institucije djelovale usklađeno, a žrtve dobile bolju zaštitu, ocijenjeno je u utorak na tribini o promjenama nakon ratifikacije Istanbulske konvencije.
"Važno je da imamo međunarodni okvir koji se inkorporira u nacionalno zakonodavstva, a kroz zadnjih nekoliko slučajeva nasilja, koji su izašli u medije, možemo vidjeti sve prepreke s kojima se susrećemo - od prevencije, psihosocijalnih tretmana, rada s počiniteljima do tijela gonjenja i pravosudnog sustava, gdje svatko od nas snosio dio odgovornosti za to", kaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Kada nasilje tretirati kaznenim djelom, a kada prekršajem
Smatra kako je od donošenja konvencije napravljen pomak, no nakon prvih šest mjeseci nemoguće je "jednim dokumentom i čarobnim štapićem" riješiti tako kompleksno pitanje.
Ljubičić smatra da treba pronaći odgovarajuće rješenje kada treba nasilje protiv žena i u obitelji tretirati kaznenim djelom, a kada prekršajem za koji se izriču zaštitne mjere. Konkretna rješenja treba predložiti posebna radna skupina.
"Prema analizi više od tisuću presuda, u praksi se može vidjeti što prevladava kada se obiteljsko nasilje prema ženama tretira kao kazneno, a kada kao prekršajno djelo. No, imamo i slučajeve kada se nešto po treći puta sankcionira prekršajno, ali i kada se šamar ili psovka ili uzajamno vrijeđanje smatra kaznenim djelom. Dakle, ne postoji pravilo", rekla je Ljubičić.
VEZANE VIJESTI
- Inicijativa Istina o Istanbulskoj traži od Ustavnog suda da poništi postupak provjere potpisa
- Što se od donošenja Istanbulske konvencije promijenilo po pitanju zaštite žena od nasilja?
Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković ocjenjuje da Istanbulska konvencija nije dovoljno implementirana ni u sudstvu nitu u socijalnoj skrbi. Drži kako je nužan kazneni i prekršajni progon nasilnika jer institucije na obje razine nisu dosad pokazale da dobro rade svoj posao.
"Prekršajno sudovanje neki poistovjećuju s prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu i vožnjom bez tramvajske karte. Činjenica je da ponekad imaju pravo jer je kaznena politika izričito blaga", kaže Žigante Živković.
Isto je, dodaje, i u kaznenom sudovanju pa žrtve ne dobivaju satisfakciju i zaštitu koju bi trebale dobiti.
Načelnica u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Tatjana Katkić Stanić ističe da je donesen novi protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji. Njime se jača međuresorna suradnja kod razmjene informacija i uvode preventivni programi u sustav obrazovanja koji se odnose na promjenu stereotipnih uvjerenja koja pridonose nasilnom ponašanju u obitelji.
Pri sudovima je uvedena nova služba za zaštitu žrtava i svjedoka, a novost su i preporuke o medijskom izvještavanju o nasilju u obitelji, kako bi se izbjegla dodatna traumatizacija članova obitelji, posebno djece.
Ana Maria Drožđan Kranjčec iz Ženske sobe, udruge koja je specijalizirana za problematiku seksualnog nasilja, napomenula je kako je Istanbulska konvencija dokument koji sada regulira to područje.
Osigurati skloništa i 24-satnu telefonsku liniju za žrtve nasilja
"Na temelju dugogodišnjeg iskustva u radu sa ženama koje su doživjele seksualno ili nasilje u obitelji, smatramo da guranjem sankcioniranja u prekršajnu sferu društvo šalje poruku što misli o nasilju nad ženama. Stoga bi nasilje trebalo više sankcionirati kao kazneno djelo, a kazne povisiti i time pokazati stajalište o nasilju nad ženama", naglasila je.
Za žrtve spolnog nasilja treba osigurati dovoljno skloništa i nacionalne telefonske linije dostupne 24 sata dnevno. Prema konvenciji, država mora osigurati po jedan centar za žrtve nasilja na 200.000 stanovnika.
U Hrvatskoj trenutno imamo samo jedan takav centar, a nedostaje njih 11, kaže predstavnica Ženske sobe.
Sutkinja zagrebačkog županijskog suda Lana Petö Kujundžić ističe da stručna javnost treba poduprijeti nastojanja vladinih i nevladinih udruga u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji.
"Svaki pomak je dobrodošao. Korak naprijed je i to što prema novom Zakonu o socijalnoj skrbi žrtve nasilja imaju pravo na stambeno zbrinjavanje, ali mislim da smo još na početku", kazala je Petö Kujundžić.
