Zaoštrava se plinska kriza. Dan nakon što su prve dvije europske članice ostale bez ruskog plina koji se mora plaćati u ruzbljima, kako to traži Moskva, cijena ovog energenta skočila je za 20 posto.
Dok Putin prijeti da će zatvoriti ventile i drugim državama, Europa mu oštro odgovara, doduše tek riječima. Je li i Hrvatska ugrožena plinskim ratom, istražila je Željka Miša.
Nema ruskog rublja, nema ni plina. Tako je otprilike Vladimir Putin odgovorio Poljacima i Bugarima koji mu plin nisu platili u traženoj ruskoj valuti, pa im je Gazprom zavrnuo ventil.
Stručnjak za energetiku Miro Skalicki: "U jednom trenutku jučer je Poljskoj ponovno pušten plin, pa je obustavljen. Mislim da je to na nekin način pokazivanje mišića i testiranje što će napravit druga strana."
No, ne plaćaju niti brojne druge članice Europske unije u rubljima, pa se postavlja pitanje treba li strahovati i Hrvatska, budući da ruski plin i dalje kupujemo eurima.
Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja: "Kad bi se to dogodilo, onda ne bi Hrvatska bila jedina koja bi se suočila s takvim problemom. Prepostavljam da bi se i na razini EU došlo do rješenja. Ali što se tiče samo Hrvatske, mi smo sa svojim strateškom projektom. A to je LNG terminal."
Upravo zbog njega, sve da i ostanemo bez ruskog plina, preživjeli bismo, tvrde stručnjaci. U njega se slijeva 55 posto plina uvezenog iz cijeloga svijeta. Sami proizvodimo 25 posto, a iz Rusije nam stiže oko 20 posto. Naš uvoznik ruskog plina PPD, poručuje, nikakvih poteškoća još nema.
Prvo plinarsko društvo o uvozu ruskog plina:
"Zasad nemamo najava prekida isporuke. Kao i druge tvrtke koje imaju ugovor s Gazpromom i mi smo dobili prijedlog za izmjenom načina plaćanja. Čekamo stav Europske komisije po tom pitanju, te trenutno nemamo nikakvih plaćanja."
Stav je da bi plaćanje u rubljima bilo kršenje sankcija.
"Kremlj je još jednom posrnuo u svom pokušaju sijanja podjela među državama članicama. Era ruskih fosilnih goriva u Europi dolazi svom kraju", kazala je 27. travnja Ursula von der Leyen.
Stručnjaci tvrde da ovakve izjave izazivaju pomutnju. Bez obzira na ratno stanje, Europa ruski plin treba, jer čak 40 posto plina koji koristi je ruski.
"EU je svjesno stvarala svoju ovisnost o ruskim energentima desetljećima. Gradio se i Sjeverni tok, zatvarale su se rafinerije u Europi, koristile rafinerije u Rusiji. I sad, iz jednog ekstrema EU bi otišla u drugi ekstrem", komentirao je Skalicki.
Premijer Andrej Plenković se oko situacije s plinom ne uzbuđuje jer kaže, srećom imamo LNG:
"Cijeli proces postupnog napuštanja energenata koji dolaze iz Rusije, nešto je što mora ići u fazama. Nije situacija u svakoj od članica EU ista i zato je važno da smo na vrijeme osigurali alternativni pravac nabave plina."
Hrvatska je ipak dignula stanje u pripravnost, jer je jedino podzemno skladište plina u Hrvatskoj - Okoli, zbog visoke cijene plina na samo 18 posto popunjenosti. Država obećava da će ga napuniti do jeseni.
"Kada se u podzemno skladište smjesti 380 milijuna kubika plina, a sva hrvatska kućanstva ne potroše više od 650 milijuna kubičnih metara, onda vam je jasno da je sigurnost zagarantirana", kaže državni tajnik Milatić.
Vladajući poručuju da građani ne trebaju brinuti, plina će sigurno biti. Samo je pitanje po kojoj cijeni, jer je ovo razdoblje kada plaćamo najskuplji plin u povijesti.
