Velika afera potresa INA-u iz koje je izvučeno preko milijardu kuna na muljaži s plinom, a sada su iscurile cifre koje zarađuju ljudi koji sjede u Nadzornom odboru tog podizeća.
Nadzorni odbor INA-e ima devet članova od čega su četvero hrvatski predstavnici, a ostalih pet postavlja MOL, piše RTL. To bi tijelo trebalo pratiti rad kompanije, a malverzacije koje su sada isplivale u javnost počele su u lipnju 2020. godine, kada je na čelu bio Damir Vanđelić. Uz njega, sjedili su Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, odvjetnik Damir Mikuljan i Jasna Pipunić koja je predstavnica radnika.
Hrvatski članovi nadzornog odbora za svoj rad dobivaju naknadu, dok mađarski članovi ne primaju naknadu, već im je to u sklopu posla u MOL grupaciji. Prema pravilniku, naknada za naše članove iznosi dvije prosječne neto plaće radnika Ine isplaćene u prethodnom mjesecu, a naknada predsjedniku iznosi tri prosječne plaće.
Damir Vanđelić 2020. zaradio je u NO INA-a 480.000 kuna bruto, Luka Burilović je dobio 332.000 kuna bruto, a isto toliko dobila je i Jasna Pipunić. Sadašnji čelnik Nadzornog odbora te ujedno čelnik Suda časti HDZ-a Damir Mikuljan dobio je oko 324.000 kuna bruto.
U Upravi još bolje
Podsjećamo, nakon što su iz Nadzornog odbora izašli Vanđelić i Burilović, umjesto njih su ušli odvjetnik Branimir Škurla i sadašnji ministar gospodarstva Davor Filipović, koji je prestao biti članom Nadzornog odbora u travnju ove godine.
Zarada je još i veća u Upravi INA-e, gdje sjede tri hrvatska predstavnika: Niko Dalić (suprug bivše ministrice Martine Dalić), Darko Markotić i Barbara Dorić. Prema dokumentima INA-e, Niko Dalić u 2021. godini zaradio je nešto više od dva milijuna kuna bruto, a Markotić i Dorić oko milijun i 300 tisuća kuna.
Ukrali za 900 stanova od 50 kvadrata
Profesor matematike Toni Milun izračunao je za Večernji.hr koliko je zapravo novaca ukradeno iz INA-e. "Ako usporedimo s trenutno prosječnom hrvatskom neto plaćom, koja iznosi 7.711 kuna, tada je je iznos veći od 100.000 prosječnih hrvatskih neto plaća. Dakle, uzeli su više novca nego što su zaradili svi zaposlenici tijekom mjesec dana u npr. Primorsko-goranskoj županiji", kazao je Milun.
"Ili možemo reći i ovako: Prema sadašnjim uvjetima, čak 220 ljudi bi trebalo raditi po 40 godina i imati prosječnu hrvatsku plaću da bi zaradili toliki iznos. Znamo koliko se ljudi muče za kupiti jednu nekretninu, često i po 30 godina otplaćuju kredit. S ovim iznosom mogu kupiti 900 stanova od 50 kvadrata, ako uzmemo cijenu kvadrata od 2.400 eura", izračunao je ovaj poznati profesor.
