Prema novom pravilniku, ako živite 500 metara od odlagališta otpada i ne možete normalno živjeti od smrada, od iduće godine trebali biste dobit naknadu za narušen način života. To po prvi put predviđa novi Pravilnik koji je na javnoj raspravi od petka, a odnosi se samo za ljude koji žive pored ''neusklađenih'' odlagališta. To znači da ljudi koji recimo trpe smrad iz centara za gospodarenja otpadom kao što je slučaj u Medulinu neće dobiti takvu naknadu, javlja RTL.
Do sada je lokalna samouprava odlučivala tko može dobiti naknadu, a nakon što novi Pravilnik bude donesen, to će po prvi put određivati država. Na zagrebačkom Jakuševcu 6000 ljudi već dobiva "naknadu za smrad". Budući da žive pored najvećeg deponija u državi primaju 5400 kuna godišnje po članu obitelji. ''Taj novčani iznos ništa ne znači, zdravlje se ionako i ovako narušava, novac to ne može nikako nadoknaditi'', izjavio je za RTL Zagrepčanin Radimir Kladar.
''Ovdje užasno smrdi, u svako doba dana, po noći. Jednostavno što grad daje, što mi dobivamo, tu malu sitnu naknadu, to nikako ne može biti mjerilo nekakve zamjene za to što mi ovdje proživljavamo'', rekao je Držislav Krasić koji cijelog života trpi smrad smeća živeći u blizini Jakuševca.
Kako će se određivati odšteta?
Ukupni prihodi deponija množit će se s koeficijentom koji određuju gradovi, pa će prvo napraviti formulu, a onda ispod izračun općine. Zatim će se novac dijeliti na broj kućanstava u krugu od 500 metara. Primjerice, navodi RTL, ako je godišnji prihod deponija 10 milijuna kuna, te se uzme koeficijent od 0,05% i to se podijeli s 35 kućanstava, svaka obitelj mogla bi godišnje dobivati oko 14.285 kuna.
Usklađenje deponija
Novčanu naknadu dobivat će samo oni koji žive pokraj neusklađenih deponija, tj. onih koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima dozvola, opreme ili odlaganja otpada. ''Usklađenje znači da se kompletno tijelo odlagališta mora maknuti, staviti temeljni brtveni slojevi, pokriti, znači to bi bilo usklađivanje. Takva odlagališta se zatvaraju'', objasnila je za RTL Aleksandra Anić Vučinić iz Hrvatske udruge za gospodarenje otpadom.
Neusklađenih deponija u Hrvatskoj ima između 130 i 140 koje bi trebali zamijeniti centri za gospodarenje otpadom. Hrvatska ima samo dva takva centra, riječku Mariščinu i pulski Kaštijun. Bez obzira što bi tu trebalo biti sve po propisima, stanovnici se stalno žale na smrad, ali oni po novim pravilima pravo na naknadu nemaju. ''To kao jedino rješenje je zapravo priznanje da je cijeli projekt napravljen kako ne valja i nije po zakonu'', rekao je Mario Rosanda iz Vinkurana.
