Izbori za Europski parlament donijeli su neka iznenađenja. Osim najmanjeg postotka glasova u povijesti za HDZ te upliva novih lista (Hrvatski suverenisti, Mislav Kolakušić, Živi zid) u krug osvajača kandidata, iznenadio je i loš rezultat Mosta nezavisnih lista. I dok su Božo Petrov i Nikola Grmoja vodili glasnu i aktivnu kampanju, njihov je rezultat od 4,67 posto pokazao kako su zapravo tiho pali. O razlozima koji su doveli do toga da je Most ostao prvi "ispod crte" za dobivanje zastupnika u Europskom parlamentu upitali smo njihovog bivšeg glavnog stratega, političkog analitičara Ivicu Relkovića.
On nam je potvrdio da su mostovci vodili prilično jaku kampanju te da su uložili mnogo energije i konstatirao da "sa sve većom energijom, oni zapravo dobivaju sve lošiji rejting, sve lošiji rezultat". Upozorio je kako je sadašnji rejting Mosta prilično opasan, jer ne jamči ništa bolji rezultat na idućim izborima. Razlog tome bi moglo biti "gledanje u tuđe dvorište".
Ljubomorni na HDZ
"Oni ne vode kampanju za to kakva treba biti Hrvatska. Mi njihova rješenja, od buke napada na HDZ, ne vidimo. Kako koja kampanja dođe, njihova glavna meta napada je HDZ i oni se pretvaraju iz izbora u izbore. Birači to vjerojatno tako primjećuju, kao da je čitav razlog kampanje da se napada HDZ svim mogućim načinima. Nije sporno da mnogi drugi napadaju vladajuće, ali njihov napad djeluje kao napad osvete, ali i kao napad ljubomore što oni više nisu s tim HDZ-om.
To je čak trend s kojim su na neki način svaki sukob s HDZ-om pretvarali, ne u racionalni napad u kojem objašnjavaju gdje to HDZ loše vodi državu, nego u napad ljubomore 'mi bismo to radili bolje, mi smo spasitelji Hrvatske, vi nama ne date glasove, a vidite kako je ovaj HDZ loš'. To može eventualno stvarati sve veće nezadovoljstvo i frustracije unutar jednog dijela vlastitog biračkog tijela, koje je sada ljutito što nisu dobili europarlamentarce. Postaje odbojno glasovanje za Most", objasnio je Relković i konstatirao: "Oni su najveći gubitnici izbora".
Petrov i Grmoja u izbornoj noći
Relković govori kako je sasvim jasno da se biračko tijelo Mosta disperziralo. No, upozorava kako se ista stvar dogodila i HDZ-u, koji je ostvario najmanji postotak glasova (22,72 posto) u povijesti. Naš sugovornik kaže kako se dio Mostovih birača vjerojatno priklonio Mislavu Kolakušiću ili nekom s desnog dijela političkog spektra. No, upozorava na treću skupinu Mostovih glasača, koja bi skupini pod vodstvom Bože Petrova mogla jamčiti nastavak loših rezultata.
"Mislim da je jedan dio otišao u apstinente. Stvar je u tome što su europarlamentarni izbori održani s gotovo pola biračkog tijela od onog koje inače izlazi na izbore. To je problem, jer Most vlastito biračko tijelo više neće moći uvjeravati kako je bitno da se za njih izađe na izbore. Mislim da se dio njihovih birača za ove izbore ohladio, što je problem ako se to hlađenje nastavi za sljedeće cikluse, a takva je tendencija", upozorava Relković.
Most bez identiteta
Situacija nije dobra niti unutar stranke. Most je, naime, skupina zastupnika kojih su otišli iz drugih stranaka i stvorili koaliciju nezavisnih lista. S obzirom na posljednje rezultate i već uobičajenu retoriku, moguće je očekivati osipanje, ali, upozorava Relković, ne i preuzimanje političke odgovornosti. Smatra da je Božo Petrov već odavno trebao dati ostavku na čelu stranke.
"Više ne postoji osoba koja može uopće biti taj netko tko bi od Mosta nešto napravio. Osim toga, jednako je odgovoran, a ako ne i odgovorniji Nikola Grmoja, jer je upravo on taj koji daje štih kampanjama. Prema tome, odlazaka bi trebalo biti više, ako uopće možemo govoriti o tome, jer ne znam koji identitet Most može uopće zauzeti. Svi njihovi saborski zastupnici imaju ovakav smjer i želju da ovo bude Most, pa bi tu moralo biti toliko ostavki da Most više ne bi sličio na samoga sebe. Ne radi se o jednom čovjeku, radi se o cijeloj postavi Mosta koja nije bila spremna kritički promatrati što se događa", kritičan je Ivica Relković prema svojim bivšim stranačkim kolegama.
Ivica Relković kaže kako je Most najveći gubitnik izbora
Relković je jednako kritičan i prema HDZ-u. Smatra da je neuspjeh stranačke liste zapravo neuspjeh cijelog HDZ-a na čelu s Andrejem Plenkovićem. "Crne labudove" ne spominje, niti misli da bi ih trebalo biti u budućnosti. Ne smatra, međutim, kako će doći do promjena u toj stranci. "Možemo samo očekivati da će do parlamentarnih izbora biti održana stranačka, ali izborna konvencija same stranke i tada ćemo vidjeti hoće li doći do promjene u odnosima u samom predsjedništvu i hoće li doći do toga da se netko ozbiljan postavi kao protukandidat.
Tek ćemo tada vidjeti vodi li Andrej Plenković stranku samostalno ili će morati postizati razne unutarstranačke dogovore s ostalim, nazovimo frakcijama ili drugim ljudima koji drugačije razmišljaju o tome što HDZ treba biti u današnjoj politici. U tom smislu je unutarstranački život postao mnogo neizvjesniji i teži za Plenkovića, nego što bi bio da je HDZ na izborima postigao bolji rezultat. Pitanje je popunjavanja svih mjesta koje su dobili on i dio ljudi koji su došli padom Karamarka budući da otada nisu održani niti jedni izbori za kompletno vodstvo, nego isključivo za predsjednika stranke", kaže Relković.
Glasačka mašinerija se predomislila
Poručuje da HDZ-ova biračka mašinerija nije zakazala, ali da je "problem što je promijenila onoga za koga će glasovati." U tom svjetlu, prokomentirao je i relativno dobar rezultat desnice, s Hrvatskim suverenistima koji su dobili mandat koji jamči Ruži Tomašić mjesto u EP-u, ali i Marijanu Petir te Neovisne za Hrvatsku, koji su s 4,40, odnosno 4,37 posto, uzeli solidan dio biračkog tijela.
"Nisu Suverenisti, ni Marijana Petir, ni Neovisni za Hrvatsku privukli neke nove birače. Veći dio njihovih glasova su glasovi glasačke mašinerije HDZ-a koja je izašla, ali je glasala za drugog, glasala je za liste koje su sada uzele glasove HDZ-u. To je ono što se moraju pitati u HDZ-u i što se mora pitati Andrej Plenković", smatra Relković i dodaje kako je desnica mogla i bolje kapitalizirati svoj rezultat.
"Oni mogu govoriti jedno ili drugo, ali njihovo biračko tijelo je zajedničko. Nisu išli zajedno i nisu dobili situaciju koja je mogla narasti i na ozbiljan postotak, od 15 posto ili više, da je došlo do zajedničkog izlaska. Sad se vidi da je takav bazen biračkog tijela, koji ih potpuno jednako doživljava, narastao zbog ovakve pozicije HDZ-a. Hoće li oni ići zajedno u smjeru parlamentarnih izbora i hoće li se uopće takav trend njima nastaviti ili će odlaskom Ruže Tomašić u Europski parlament nestati njihovo pogonsko gorivo, to ćemo tek vidjeti. Ali ovo samo pokazuje da je HDZ dio vlastitog biračkog tijela, pa čak i dio vlastite strukture, jednostavno prepustio i prenio drugima", smatra naš sugovornik.
Suverenisti su osvojili mandat, a da se desnica ujedinila, mogli su i više
DESNIJE OD HDZ-A POJAVILI SU SE JAKI IGRAČI: Plenkoviću su oteli mandat, možda i više. Što ako se ujedine?
Mjesto pod 'političkim suncem'
Relković smatra kako je velik broj izbornih lista utjecao na rezultat, ali to teško može usporediti s prošlim europarlamentarnim izborima, gdje su bile tri velike koalicije. Mišljenja je da "su svi išli pronaći svoje biračko tijelo". No, upozorava da bi se taj trend mogao nastaviti i na sljedećim predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Kao razlog navodi promjenu u biračkom tijelu.
"Javljaju se nove inicijative koje osvajaju značajan broj glasova. Javljat će se i dalje novi politički igrači, ohrabreni ovim situacijama i u tom smislu svaki sljedeći izbori više neće biti kopija prethodnih; dolazit će do promjena. Sad je samo pitanje kako će se ove jače, velike, vodeće stranke pozicionirati i kako će, ne samo odgovoriti na te pojave, nego, u ovom slučaju kako će HDZ kao vladajuća stranka, rješavati stvari u državi, kako će ubrzati neke procese koje bi trebali stabilizirati biračko tijelo i eventualno ih vratiti. Ovdje se sad trebaju tražiti odgovori, jer biračko tijelo poručuje da više nije spremno honorirati vlastitu stranku, odnosno vlastite opcije", zaključuje Relković.
