Danas u 14 sati održava se sjednica Vlade RH u Banskim dvorima. Na dnevnom je redu prijedlog državnog proračuna za iduću te projekcijama za 2024. i 2025. godinu.
Također s pratećim prijedlogom financijskih planova izvanproračunskih korisnika i analitičkim prikazom potprojekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti/projekata, koji se financiraju iz sredstava Europske unije.
"Cijeli svijet, Europa pa i Hrvatska obilježeni su s nekoliko kriza. Još uvijek osjećamo posljedice covid-krize, krize s ratom u Ukrajini i krizu s inflacijom. Vrijeme je da rezimiramo. Po meni je glavna razlika ovoga proračuna u odnosu na ostale je ta što je ovo prvi proračun koji ćemo mi usvojiti, a da će Hrvatska biti i članica EU prostora i šengenskog prostora. Ovo će utjecati na ekonomski razvoj i percepciju Hrvatske i zahvaljujući politici javnih financija imali preokret iz deficita u suficit, zadržali smo ključni preduvjet, a to je politička stabilnost, provodimo reforme i imamo sjajan kreditni rejting. Naša projekcija rasta od 5,7 posto je vrlo dobra, a skromnija je čak od onoga što o nama govore međunarodne financijske institucije. Ova godina daje nam mogućnost da u iduću godinu uđemo spremni", rekao je uvodno Plenković.
Tri glavna aspekta
"Mjere koje smo donosili u travnju i rujnu je zalog politike koja vodi računa o hrvatskim obiteljima kako bismo mogli proći kroz ovo krizno razdoblje i kako bismo ih učinili premostivima. U godini koja je pred nama ćemo voditi računa o tri bitna aspekta. Prvo, da i ovaj proračun bude i proračun za ublažavanje posljedica krize. To znači da bez mjera Vlade danas bi sva kućanstva plaćali veće račune struje i plane, bilo bi manje potpora za ugrožene skupine, bili bi skuplji i naftni derivati, govorimo i o onome što se odnosi na umirovljenike i poljoprivrednike i ribare. Ovaj proračun će omogućiti sigurnost našim građanima, rast mirovina, rast plaća. Već smo podignuli minimalnu plaću. Sve su to aktivnosti koje se nalaze u ovome proračunu. Proračun ima za cilj očuvati i gospodarski rast i razvoj i treba poticati javne investicije, govorimo tu o zelenoj tranziciji i trebamo dinamizirati proces obnove od potresa."
Dok je govorio o proračunu je Plenkovića ulovio gadan kašalj i neprestano je kašljao tijekom svojeg izlaganja. Pogledajte kako je to izgledalo.
Primorac: 'Najznačajniji doprinos rastu trebao bi doći od državne potrošnje i investicija'
Ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako se iduće godine predviđa usporavanje gospodarstva.
"Realni rast BDP-a iznosit će 0,7 posto, a bit će ostvaren isključivo pod utjecajem domaće potražnje dok će doprinos neto inozemne potražnje ostati negativan. Najznačajniji doprinos rastu iduće godine trebao bi doći od državne potrošnje i investicija. Za iduću godinu predviđa se usporavanje inflacije na 5,7 posto. Na tržištu rada se ne očekuju negativna kretanja pa će tako stopa zaposlenosti bilježiti blago povećanje. Snažniji gospodarski rast očekuje se nakon 2023. uz jenjavanje inflacijskih pritisaka te nastavak rasta realnih plaća."
Ukupni prihodi za iduću godinu planirani su u iznosu od 24,9 milijardi eura, što je devet posto više nego u odnosu na plan za 2022. Za 2024. su projicirani u iznosu 24,8 milijardi te u 2025. 25,8 milijardi eura.
Porezni prihodi, nastavio je, iduće godine rastu za 4,8 posto, odnosno projicirani su u iznosu od 13,3 milijarde eura.
