Premijer Andrej Plenković izjavio je u petak da je Vlada sindikatima u školstvu ponudila najviše što ove godine može ponudili - povećanje koeficijenata složenosti poslova za 2 posto, te poručio kako se mora pronaći balans.
Na zahtjev školskih sindikata za 6-postotnim povećanjem koeficijenata složenosti poslova u obrazovanju, Vlada je u razgovorima ponudila 2 posto, kazao je Plenković na konferenciji za novinare dodavši da je to ono što se može napraviti u ovoj godini.
Ne mogu se obvezati na nešto za što nisam napravio izračun
"Ponudili smo i nastavak razgovora kasnije. No, u ovom trenutku, kada nemam cijelu sliku za proračun za iduću godinu, ne mogu se obvezati na nešto za što nisam napravio izračun. To nisu mali iznosi, oni se odnose na veliki broj ljudi, za to treba imati proračunska sredstva", rekao je Plenković.
Poručio je i kako u Vladi nema ministra koji ne bi želio odmah povećati plaću za, primjerice, 25 posto medicinskim sestrama i tehničarima ili za 6,11 posto učiteljima, no Vlada i sindikati moraju pronaći balans. "U toj utakmici moramo se moći dogovoriti", kaže premijer.
Ustvrdio je kako je tema povećanja koeficijenata radnicima u obrazovanju došla na dnevni red izvan konteksta redovitih pregovora Vlade i sindikata, poput onih koje je Vlada imala sa sindikatima u zdravstvu, s obzirom da im je istjecao kolektivni ugovor.
"Došla je kao poticaj sindikata da se baš sada, kada oni smatraju da je trenutak, jednostrano diže i mijenja uredba o koeficijentima da bi se povećala plaća za 6,11 posto", kazao je napomenuvši da se, prema zakonu, koeficijenti mijenjaju uredbom koju donosi Vlada, jednostranim aktom koji nije predmet pregovora.
Možda se odustane od smanjenja opće stope PDV-a
Podsjetio je da će učitelji, kao i svi ostali državni i javni službenici, za rujan dobiti 2 posto veću plaću zbog povećanja osnovice plaće koju je osigurala njegova Vlada.
"Mi smo, od kada traje naš mandat, dizali plaće temeljem dogovora o podizanju osnovice u formuli od 2+2+2+3+2, to je čak više od 11 posto", kazao je.
Premijer nije odbacio mogućnost i da Vlada odustane od smanjenja opće stope PDV-a i na taj način 2 milijarde kuna usmjeri u povećanje plaća, rekavši kako s ministrima razgovara o svemu.
"U svemu ćemo tražiti rješenja koja su održiva, nema tabua. Mi smo misleći ljudi. Razgovaramo o svemu, ići ćemo sa četvrtim valom porezne reforme, tražit ćemo rješenja koja su održiva, nema tabua što se mene osobno tiče", kazao je.
Batinićeva izjava me zabrinula
Premijer je komentirao izjavu HNS-ovog saborskog zastupnika Milorada Baitinića, koji je uoči današnjeg koalicijskog sastanka izjavio kako se HNS-u ne sviđa Plenkovićevo "statičko djelovanje".
Plenković je ustvrdio kako ga je ta izjava zabrinula i ocijenio da nije dobra.
"Ne sviđa mi se kada netko od koalicijskih partnera ode u eter s izjavom koja ima takav odjek. Na primjer, jesmo li mi bili statični oko Agrokora? Jesam li ja bio statičan oko Agrkora? Je li išao Fabris Peruško u Ameriku primiti nagradu", izjavio je Plenković.
Novinarima je kazao kako je na koalicijskom sastanku razgovarao s Batinićem o njegovoj izjavi te da mu HNS-ovac rekao kako nije tako mislio.
Nisam znao da Vidović ima takve ambicije
Plenkovića su novinari upitali misli li da pučka pravobraniteljica Lora Vidović svoj posao radi loše s obzirom na to da joj HDZ-ovi zastupnici nisu htjeli potpisati zahtjev za kandidaturu za Europskog ombudsmana.
"Čudi me da netko tko je na čelu jedne od institucija u Hrvatskoj ide u takvu kandidaturu bez da ja kao predsjednik Vlade o tome išta znam. Ja o tome nisam nisam dobio nikakvu obavijest, nitko me nije kontaktirao, nisam uopće znao da ima takve ambicije", ustvrdio je.
Pritom je istaknuo kako si "možda može dopustiti da zna kako bi nešto moglo proći" jer ima iskustva u međunarodnim političkim, diplomatskim i europskim pitanjima.
"Ostao sam zatečen da se događa da netko tko je na čelu jedne od hrvatskih institucija s mandatom od Hrvatskog sabora želi ići u neku europsku instituciju i ne kaže svojoj Vladi da to radi", istaknuo je, dodavši da je znao za to, sigurno bi razgovarali i vidjeli što se može napraviti.
Nema tu nikakvoga negativnog stava, pojasnio je, nego te stvari treba raditi vrlo sustavno, pronicljivo i mudro kako bi uspjele.
Pitanje Dubravke Šuice
Plenković očekuje da će nova Europska komisija (EK), a osobito njezina potpredsjednica Dubravka Šuica napraviti iskorake koji će Hrvatskoj i ostalim državama članicama pomoći u rješavanju problema demografije.
Šuica je u četvrtak na saslušanju u Europskom parlamentu, gdje su joj pitanja postavljali članovi Odbora za ustavna pitanja te Odbora za rad i socijalna pitanja i Odbora za ženska prava i ravnopravnost spolova, dobila pozitivnu ocjenu.
Plenković je na konferenciji za novinare u petak u Banskim dvorima podsjetio da je vlada nominirala Šuicu za članicu Europske komisije, a njezina buduća predsjednica Ursula von der Leyen definirala je Šuičin resor.
Radi se o dvije izrazito važne teme za Hrvatsku i cijelu Europu, demokraciju i demografiju, kazao je Plenković.
"Očekujemo da će Komisija u svom radu, a osobito Dubravka Šuica, zadužena za te dvije važne aktivnosti, napraviti iskorake koji će pomoći državama članicama da rješavaju pitanje demografske revitalizacije", kazao je Plenković.
Istaknuo je da je demografija prvi puta u opisu posla jedne povjerenice u povijesti europskog projekta.
'Šuica pokazala visoki stupanj poznavanja tematike kojom će se baviti'
"Ta je tema za nas posebno važna zbog negativnog prirodnog priraštaja Hrvatske", rekao je premijer, dodajući da od tog velikog problema nisu imune ni brojne druge članice Unije.
Također je kazao da je posebno važno je da je Šuica i jedna od osmero potpredsjednika Komisije.
"Smatram da je to sjajan uspjeh za Hrvatsku koja je najmlađa članica Unije. Na taj način smo osnažili položaj Hrvatske u EU i utjecaj koji imamo u institucijama Unije", ocijenio je šef vlade.
Osvrnuvši se na saslušanje Dubravke Šuice u Europskom parlamentu, ocijenio je da je pokazala visoki stupanj poznavanja tematike kojom će se baviti.
Na pitanje je li bilo potrebe da napadne GONG s obzirom da je pitanje vezano za Šuičinu imovinsku karticu zanimalo i neke zastupnike na saslušanju, Plenković je rekao da ne zna tko se osjećao napadnut, ali da je indikativno da nitko nije otvarao problem Šuičine imovine kada je bila kandidatkinja na izborima za EP u tri navrata, 2013., 2014. i 2019.
"Ne sjećam se da je ikada otvarano to pitanje. Ovdje se radilo o političkoj želji da se upravo sada od toga napravi otvoreno pitanje", kazao je Plenković, istaknuvši da je Šuica prošla na Odboru za pravna pitanja bez ikakvog upitnika.
Premijer je dodao i kako je eurozastupnik koji je jučer na saslušanju postavio pitanje Šuičine imovine nevažan. "On pripada u skupinu onih koji ne pripadaju nikome. To je težina zastupnika koji ju je to pitao", rekao je Plenković.
Kandidatura aktualne predsjednice
U petak je izrazio i zadovoljstvo objavom kandidature predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović za drugi mandat na Pantovčaku, rekavši da je njezin govor doživio kao želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća.
"Zadovoljan sam objavom kandidature i znao sam kada će ta kandidatura biti objavljena", kazao je na konferenciji za novinare.
Naveo je i da govor Grabar-Kitarović nije doživio ni na koji način posebno kritičnim prema vladi, već kao njezinu želju da nastavi na temelju dosadašnjih postignuća u svom mandatu da dotakne pitanja koja rješavamo.
Nije konkretno odgovorio na upit kada će biti održani predsjednički izbori kratko poručivši da će odluku o tome vlada donijeti na vrijeme.
Upitan za komentar današnjeg prosvjeda roditelja njegovatelja pred Ministarstvom socijalne skrbi s kojeg su ukazali na situaciju u koju su dovedene osobe s invaliditetom, Plenković je rekao kako zna za taj problem i s ministricom za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković će tražiti rješenje.
"Mislim da smo uvijek pokazivali veliku osjetljivost prema svima onima koji su na ovaj ili onaj način ranjive skupine - od osoba s invaliditetom do roditelja koji praktično moraju 24-satnu skrb posvećivati djeci", kazao je.
Plenković je za izjavu riječke gradske vijećnice Ivone Milinović u emisiji "Podcast Velebit" na račun srpske nacionalne manjine, rekao da je to loša izjava.
"Kasnije sam vidio da se gospođa ispričala, da nije tako mislila, da je htjela reći nešto drugo... u svakom slučaju nije dobro, osuđujem takvu izjavu bez ikakvih dilema. Ukoliko je mislila nešto drugo reći - kao što ona kaže, to je dobro. Ali mora kao političarka i izabrana vijećnica u gradskom vijeću trećeg grada po veličini u Hrvatskoj onda te svoje misli malo preciznije, pažljivije, obzirnije artikulirati", rekao je Plenković.
Na novinarski upit kako je "primirio" Hvidru i predsjednika SDSS-a Milorada Pupovca, premijer je podsjetio kako je njegov cilj 2016. godine bio da smanji tenzije i podjele te radi na snošljivosti i dijalogu u visoko polariziranom društvu.
Tuđman je vodio računa da u vladama budu Srbi
"Ukoliko je predsjednik Franjo Tuđman 1990-tih godina vodio računa računa da u svim HDZ-ovim vladama gotovo uvijek bude jedan ministar koji je pripadnik srpske manjine, onda je on bio jako pametan, mudar čovjek i državnik. To je radio s ciljem i sa smislom. I u vremenu kada je hrvatski teritorij bio okupiran, on je na tome inzistirao", istaknuo je Plenković
Ne zna zašto bi to i sada nekom bio problem ako smo nakon 2000-tih i "Hristos se rodi" imali koaliciju s SDSS-om i da je Slobodan Uzelac tada bio potpredsjednik Vlade i sjedio bliže premijerki Jadranki Kosor nego ministar vanjskih poslova.
Smatra da to sada u 2019. nije upitno već je stečevina HDZ-a. "To ne može biti problem i za mene neće biti nikakav problem. Zato ću biti taj lider koji će reći: Da, 2016. s manjinama, da, danas s manjinama i da, sutra s manjinama. Ako je to nekome problem onda je to problem onoga kome je to problem, a ne meni. Tu neću odstupiti ni milimetra", poručio je.
Dodao je i kako to ne znači da se slaže s tri Pupovčeve kvalifikacije nakon incidenta u Uzdolju.
Plenković je rekao i da je njegova vlada napravila sve što je mogla vezano uz dignitet Domovinskog rata jer je, istaknuo je, to ključno i nužno za Hrvatsku i hrvatsko društvo.
Istaknuvši važnost uključenosti manjina u hrvatsko društvo i da se one u našoj zemlji osjećaju dobro, premijer je rekao da se onda može i brinuti kako će se osjećati Hrvati u Srbiji, BiH i drugdje.
"Zainteresiran sam da se Hrvati u Srbiji osjećaju dobro, da se Hrvati u BiH osjećaju dobro kao konstitutivan narod te da se i drugdje gdje su manjina osjećaju dobro", naglasio je.
