Prema najnovijim podacima HNB-a, dug opće države krajem srpnja iznosio je 297 milijardi kuna. To je čak 10,8 milijardi kuna više nego krajem 2018. godine i 13,6 milijardi više nego na početku mandata Vlade Andreja Plenkovića.
Kao što smo već ranije pisali, na početku Plenkovićeve vladavine, u studenom 2016. godine, dug opće države iznosio je 283,4 milijarde kuna. 297 milijardi krajem srpnja i 298 milijardi krajem lipnja ove godine su najviše razine duga opće države od kada je njegova Vlada zauzela pozicije u Banskim dvorima.
Plenković i prošli tjedan govorio o smanjenju javnog duga
No, usprkos tom povećanju duga od 13,6 milijardi kuna, premijer Andrej Plenković voli isticati brojku o padu udjela duga u BDP-u. No, on ne pada zato što država smanjuje iznos duga, nego zato što BDP neprestano raste od trećeg kvartala 2014. godine. Pa se tako udio duga u BDP-u smanjuje.
VEZANI ČLANCI
- VIDEO Podaci pokazuju da dug Hrvatske raste, a Plenković se hvali da ga smanjuje! Kako?
- Dokument Vlade otkriva! Plenković nastavlja po starom, do kraja mandata neće smanjiti javni dug
- Kosor je rekorderka u zaduživanju! Samo jedan premijer u svom mandatu smanjio je dug Hrvatske...
O smanjenju javnog duga premijer Andrej Plenković govorio je i na prošlotjednoj sjednici Vlade kada je predstavljen proračun za 2020. godinu.
"Smanjenje javnoga duga, kao jedna od naših ambicija u okviru strategije o uvođenju eura, Europskog tečajnog mehanizma 2, do kraja ove godine bi trebali biti na otprilike 71,3 posto. To je izrazito ubrzano smanjenje javnog duga što, također, jača naš međunarodni položaj", kazao je Plenković i dodao da je izrazito važno da se nastavi "kontinuitet politike fiskalne konsolidacije".
Iznos duga raste, a udio u BDP-u se smanjuje. Kako?
Kako je moguće da iznos duga od početka mandata naraste za 13,6 milijardi kuna, a premijer svejedno govori o padu javnog duga, najbolje je prije nekoliko mjeseci objašnjeno u "Izvješću o proceduri prekomjernog proračunskog manjak i razini opće države u Republici Hrvatskoj", objavljenom na stranicama Državnog zavoda za statistiku.
"Konsolidirani dug na kraju 2018. iznosio je 284 694 milijuna kuna ili 74,6% BDP-a, dok je u 2017. iznosio 284 316 milijuna kuna, odnosno 77,8% BDP-a. U 2016. dug je iznosio 282 766 milijuna kuna, odnosno 80,5% BDP-a, dok je u 2015. iznosio 284 373 milijuna kuna, odnosno 83,7% BDP-a", stoji u tom dokumentu iz travnja ove godine.
Iz tih podataka jasno se vidi se udio duga u BDP-u smanjuje zbog rasta BDP-a, a ne zato što hrvatske Vlade realno smanjuju dug opće države. Dapače, Plenkovićeva ga je povećala za 13,6 milijardi kuna.
