Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu kako kompleksnosti situacije na Kosovu doprinosi to što bi odluka o priznanju te zemlje bila kobna za političku karijeru bilo kojeg srbijanskog političara. Plenković je o Kosovu govorio u Bratislavi na konferenciji o sigurnosti GLOBSEC 2023.
Hrvatski premijer je rekao da Zagreb želi mir i brzi prekid incidenata, referirajući se na sukobe između snaga KFOR-a i srpskih prosvjednika na sjeveru Kosova u kojima je u ponedjeljak ozlijeđeno više od 80 ljudi.
Kako pronaći rješenje?
Srbija ne priznaje neovisnost svoje bivše južne pokrajine proglašenu 2008. i brojni pripadnici srpske zajednice koja je većinska u četirima gradovima na sjeveru, ne priznaju vlast Prištine i odani su Beogradu.
„Da bilo koji čelnik u Srbiji prizna Kosovo mislim da više ne bi više imao perspektivu u političkoj karijeri“, rekao je Plenković i dodao da je stoga komplicirano pronaći rješenje.
Po njegovim riječima, međunarodna zajednica mora posredovati u pregovorima, smiriti situaciju i pronaći rješenje kako bi Srbi na većinski srpskom sjeveru Kosova ipak sudjelovali u demokratskom procesu. Bez toga se „ne šalju signali povjerenja i izgradnje koegzistencije“, rekao je hrvatski premijer.
Sukob sa srpskim prosvjednicima
Nekoliko desetaka vojnika KFOR-a, snaga međunarodne zajednice pod vodstvom NATO-a, ozlijeđeno je u ponedjeljak popodne u sukobu sa srpskim prosvjednicima u općini Zvečan na sjeveru Kosova.
Srpski prosvjednici, među kojima također ima nekoliko desetaka ozlijeđenih, usprotivili su se dolasku albanskih gradonačelnika u općine nakon izbora koje su Srbi bojkotirali.
Solidarnost s Ukrajinom
Plenković je rekao da među europskim čelnicima nema onih koji smatraju da treba zaustaviti podršku Ukrajini. Solidarnost neće prestati, izjavio je Plenković na sigurnosnoj konferenciji GLOBSEC u Bratislavi.
Dodao je da je dio europskih čelnika prije godinu dana imao drugi narativ, no da su danas svi predani podršci Ukrajine, "uz iznimku jednog ili dvojice koji su rezervirani".
Također je rekao da više nema lidera u Europi koji je u prijateljskim odnosima s "izoliranim" ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. „Ne vidim kolegu čelnika koji bi rekao da smo dali dosta i da to više nije naš posao“, rekao je Plenković.
Premijer nije izravno odgovorio na upit voditeljice panel rasprave o drugačijim stavovima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o Ukrajini, kazavši da na međunarodnim forumima izbjegava komentirati takve stvari.
No, istaknuo je to da je parlamentarna većina u Hrvatskoj „na pravoj strani povijesti“. Ta pomoć je Hrvatskoj „refleksna politika“ jer je prošla sličan scenarij kao i Ukrajina, zemlja koja je bila među prvih pet onih koje su priznale hrvatsku neovisnost, prije tadašnjih članica Europske unije, rekao je Plenković.
