Premijer Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak kako je vrlo važno da mirovinska reforma ostaje, a da su drukčije samo dvije bitne nijanse - dob odlaska u mirovinu i penalizacija po godini staža, odnosno smanjenje dobi odlaska u mirovinu sa 67 na 65 godina i smanjenje panalizacije s 0,3 na 0,2.
Nakon što je u ponedjeljak otvorio Novi sortirni centar (NSC) Hrvatske pošte (HP) u koji je uloženo 350 milijuna kuna, predsjednik Vlade odgovorio je i na više novinarskih pitanja od kojih se jedno odnosilo i na promjene u mirovinskoj reformi.
Rad i do 68.
S tim u vezi podsjetio je da su od danas u javnom savjetovanju Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o radu i pet sektorskih zakona koji reguliraju dob za odlazak u mirovinu, od kojih se jedan dio odnosi na traženja Inicijative "67 je previše", a drugi otvara mogućnost radnicima i zaposlenicima da u dogovoru s poslodavcem rade do 68. godine o čemu je, podsjeća, prošloga petka govorio u Vinkovcima. Ti će zakoni, dodao je, biti u javnom savjetovanju sljedećih 15 dana i na sjednici Vlade sredinom listopada, te će biti i u jednom čitanju u Hrvatskome saboru gdje će biti i usvojeni, a paket će stupiti na snagu 1. siječnja 2020.
Plenković je rekao kako je vrlo važna poruka ta da mirovinska reforma ostaje, te da su ovo samo dvije bitne nijanse. Ponovio je i kako ova Vlada nije uvela dobnu granicu od 67 godina za odlazak u mirovinu već je to učinila SDP-ova vlada, a u to vrijeme ministar rada bio je Mirando Mrsić.
Politički sport
"Svi koji su demagoški i populistički stali iza inicijative '67 je previše' u vrijeme europskih izbora samo kako bi kreirali jednu atmosferu, sada je ista stvar, jer oni koji su tada navijali da se skupi što više potpisa i Vlada dovede u problem, sada manje-više isti ti plaču kako to da se inicijativa uvažila", rekao je.
Plenković je ocijenio kako je to "jedan manje-više politički sport u vrijeme politički vrućega proljeća u vrijeme izbora, malo vruće jeseni u jesen". Međutim, važno je, kaže, da ljudi u vrijeme ove vlade imaju 11,5 posto veće mirovine i da je minimalna mirovina 15 posto veća te da nema diskriminacije i s ovim povećanjem - da onaj tko to želi može raditi do 68. godine. Procijenit ćemo kroz dvije godine totalni financijski učinak, dodao je.
Europski trendovi
Ponovio je kako treba biti svjestan europskih trendova jer je prosječna životna dob u Europskoj uniji 80 godina što ćemo i mi, vjeruje premijer, također vrlo brzo ostvariti jer će, smatra, zdravstveni sustav i prehrana biti bolji, poslovi drukčije vrste, i to su činjenice o kojima moramo voditi računa. Ocijenio je kako je odredba po kojoj se, na temelju dogovora, rješava pitanje odlaska u mirovinu jako dobra, te da će na kraju biti zadovolji i poslodavci.
"Ne vidim u tome problem, a ako će netko zlorabiti tu mogućnost i nakon 65. godine uzeti tri godine bolovanja - to jednostavno nije realno i mislim da će se to neće dogoditi", rekao je premijer.
