Govoreći danas o covid dodatku, premijer Andrej Plenković je kazao kako bi isplata mogla ići već s mirovinama za travanj, dakle u mjesecu svibnju. "Na tragu smo rješenja", kazao je Plenković danas. "Naš je cilj da u krizi pomognemo umirovljenicima", poručio je premijer i kazao kako će više informacija biti poznato sljedećeg tjedna.
U nastavku donosimo osnovne, dosad poznate informacije o Covid dodatku.
Što je covid dodatak?
Covid dodatak je jednokratna financijska pomoć za otprilike 800.000 umirovljenika, čije se mirovine kreću do 4000 kuna. Iako je inicijalni prijedlog bio da se isplaćuju naknade od 50 do 150 eura, odnosno od 378,50 do 1135,50 kuna, ovisno o visini mirovine, iz Sindikata umirovljenika Hrvatske potvrdili su samo kako će covid dodatak biti isplaćen onima s mirovinama do 4000 kuna u četiri platna razreda.
O iznosima covid dodataka nisu htjeli govoriti, jer bi do kraja ožujka trebalo biti provedeno uobičajeno polugodišnje usklađivanje mirovina, odnosno njihova prilagodba kretanjima potrošačkih cijena. S obzirom na to da je nedavna indeksacija iznosila malenih 0,54 posto, teško je očekivati neke prevelike promjene, no one su presudne za umirovljenike koji se nalaze "na crti" između platnih razreda ili one koji bi s usklađivanjem mogli izgubiti pravo na covid dodatak.
Naravno, najviše će dobiti oni čije su mirovine najmanje. Prema podacima HZMO-a, najnižu je mirovinu, koja je prosječno iznosila 1883,66 kuna, u veljači primilo 230.908 osoba.
Odakle ovakva ideja?
Model je to preuzet iz socijalnih mjera mahom susjednih zemalja. Slovenski umirovljenici su tako u 2020. godini dobili jednokratnu solidarnu naknadu u rasponu od 130 do 300 eura, ovisno o visini svoje mirovine. Najsiromašniji umirovljenici u Crnoj Gori dobili su 50 eura jednokratno, na Kosovu 30 dolara, u Srbiji svi građani 100 eura, a umirovljenici i još dodatnih 35 eura. Talijani su građanima dijelili vaučere za hranu od 400 eura. Dio tih zemalja isplatio je potpore i u ovoj godini. Šireći to na svjetsku razinu, novčana pomoć umirovljenicima predviđena je i sveobuhvatnim planovima oporavka u SAD-u i Australiji.
Otkuda novac?
Covid dodatak bi u Hrvatskoj trebao biti isplaćen u travnju, godinu dana nakon početka pregovora o njegovom uvođenju. Prema procjenama temeljenima na ranije pregovaranim iznosima, država bi najstarijem dijelu populacije trebala dati oko 1,1 milijardu kuna. Vrijedi podsjetiti kako je domaći BDP pao tri kvartala zaredom i to u vrlo velikim postocima. Od travnja do lipnja prošle godine zabilježen je pad gospodarstva od 8,8 posto, od srpnja do rujna 15,1 posto, a posljednja tri lanjska mjeseca prošla su s minusom od 7,1 posto. S tako smanjenom produktivnošću pada i punjenje proračuna, pa je stručnjacima, uz planiranu isplatu 42,63 milijarde kuna redovitih mirovina, davanje još 1,1 milijarde kuna covid dodataka - previše.
"Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret? Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti. Mislim da je bitno misliti o održivosti mirovinskog sustava u cjelini i održivosti javnih financija dugoročno. Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnosti zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali", upozorio je ekonomist, stručnjak za javne financije, a odnedavno i umirovljenik Predrag Bejaković u razgovoru za Net.hr prije nekoliko tjedana..
"Moramo biti svjesni, s druge strane, fiskalnih ograničenja našeg proračuna. Moramo biti svjesni koliki je to trošak na rashodovnoj strani proračuna”, nedavno je apelirao ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Josip Aladrović. U srijedu je, pak, poručio da "imamo samo iznose koji su traženi, Vlada još nije izašla sa svojim iznosima. Ako vidimo da postoji formalno-pravna perspektiva, i tek ako vidimo da postoji dovoljno novca u proračunu za to, tada ćemo izaći s ponudom."
Ima li to veze s izborima?
Iako Aladrović to od početka odbacuje, mnogi stručnjaci, pa i umirovljenici, smatraju kako je riječ o još jednom triku vladajućih pred lokalne izbore koji su u svibnju, odnosno mjesec dana nakon isplate covid dodatka.
"Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, ocijenio je sredinom veljače stručnjak za političku ekonomiju, Kristijan Kotarski.
S tezama o povezanosti covid dodatka i lokalnih izbora ne slaže se predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske, Jasna A. Petrović. "Meni su takve tvrdnje smiješne", poručila je i dodala kako nije bilo nikakvih izbora u trenutku kada je dogovoreno povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje, niti će ih biti u prosincu kada se očekuje dogovor oko izmjena obiteljskih mirovina.
