Hrvatsko predsjedanje Vijećem EU odvija se u odlučujućem periodu za budućnost Europe u kojem se odlučuje o višegodišnjem europskom proračunu, a London i EU počinju pregovore o budućim odnosima, istaknuo je premijer Andrej Plenković u razgovoru za talijansku agenciju Agenzia Nova.
Politički i gospodarski najvažnija tema ipak je Višegodišnji financijski okvir (VFO), ističe premijer. "Mi ćemo raditi na postizanju dogovora zajedno s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, koji je preuzeo pregovore".
To je jedna od najzahtjevnijih tema u Uniji i vidljivo je da postoje osjetne razlike u stajalištima, naglašava premijer.
"Mi ćemo u tom kontekstu pružiti svu moguću potporu Michelu koji je preuzeo izradu 'pregovaračke kutije', a pritom ćemo se snažno zalagati i da se uvaže specifičnosti Hrvatske kao najmlađe članice koja je najkraći period imala prigodu koristiti europske fondove", rekao je Plenković, uvjeren da će se na kraju postići svima prihvatljiv dogovor.
Dovršavanje brexita
Kada je brexit u pitanju, "Hrvatska je spremna dovršiti proces povlačenja u Vijeću i raditi na pregovorima o budućim odnosima između Ujedinjene Kraljevine i EU", najavljuje premijer.
"Premda je kratko razdoblje pred nama", kaže Plenković, jer prijelazno razdoblje završava koncem godine, "nadamo se da će dogovor o budućim odnosima obuhvatiti najvažnija područja interesa između dviju strana pri čemu je važno osigurati poštivanje jednakih mogućnosti".
Demografija je jedno od karakterističnih obilježja hrvatskog predsjedanja. "Osobito shvaćamo odgovornost za taj resor jer polovina država članica EU-a ima slične demografske izazove, kao i Hrvatska", rekao je Plenković i naglasio da je upravo demografija na izričit zahtjev Hrvatske uključena u Strateški program EU-a 2019-2024.
Hrvatska uloga u proširenju EU
Plenković ističe kako je Hrvatska odlučna preuzeti odgovornu ulogu oko nastavka procesa proširenja, jer je to u političkom, gospodarskom i sigurnosnom interesu Hrvatske i cijele EU.
"Posebno se to odnosi na donošenje pozitivne odluke o otvaranju pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, ali i na uspostavu redovitih sastanaka u formatima poput zagrebačkog samita".
Premijer tvrdi da Europska unija mora biti odgovorna u prvom redu prema svom susjedstvu, ako želi biti globalno utjecajnija.
"Sada želimo odrediti dinamiku proširenja i budućih odnosa EU-a sa zemljama jugoistoka Europe u sljedećem desetljeću. Nama je posebno važno da napredak ostvari i BiH, u kojoj Hrvatska ima poseban interes zbog hrvatskog naroda koji je ondje konstitutivan i dobrih odnosa koje želimo imati s tom državom".
Želi ulazak u šengenski prostor
Govoreći o migracijama, Plenković je najavio da Hrvatska na dva područja namjerava postići konkretan iskorak - suradnji s državama jugoistočne Europe i radu na novom Paktu za azil i migracije.
"Cilj nam je razmotriti kako možemo podržati države jugoistočne Europe u provedbi potrebnih mjera za učinkovitije upravljanje migracijskim kretanjima", rekao je Plenković, dodavši da Hrvatska želi vidjeti je li moguć napredak i kada je riječ o zaključivanju i provedbi statusnih sporazuma s državama jugoistočne Europe. "To znači da smo posvećeni i što skorijoj provedbi proširenog mandata Europske granične i obalne straže", naglasio je.
Važno je, naravno, jačati i suradnju s Turskom. "Podržat ćemo napore nove Komisije koji su usmjereni na predstavljanje novoga Pakta o azilu i migracijama. Početak rasprave u Vijeću o novom Paktu očekujemo za vrijeme našega predsjedanja, ali obzirom da je riječ o vrlo složenim pitanjima ta će se rasprava najvjerojatnije nastaviti i u drugoj polovici godine, za vrijeme njemačkog predsjedanja"
Na kraju intervjua Agenziji Nova, Plenković ukazuje na jedan od prioritetnih hrvatskih ciljeva - ulazak u šengenski prostor.
"Hrvatska je ispunila tehničke uvjete za članstvo, što je prethodna Komisija i potvrdila 22. listopada 2019. godine. Političku odluku nije realno očekivati tijekom našeg predsjedanja Vijećem, ali vodimo brigu o tome da ta odluka u dogledno vrijeme bude na dnevnom redu Vijeća".
