Vlada održava svoju redovitu sjednicu na kojoj će donijeti prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Na početku se obratio premijer Andrej Plenković koji se prvo osvrnuo na posjet Kijevu gdje su, kako je rekao, izrazili podršku i snažnu potporu Ukrajini i ukrajinskom narodu.
"Posjetili smo i gradove Irpinj i Buču i vidjeli strašna razaranja i ratne zločine koji su se dogodili i koje smo osudili te koje treba procesuirati", istaknuo je.
"EK je odobrila dodatnih 700 milijuna eura za Hrvatsku iz Plana oporavka i otpornosti. Mi smo sada 5. država EU-a koja je dobila pozitivnu ocjenu i EK i Vijeća kojoj će se isplatiti novac. Drugu ratu očekujemo u drugoj polovici godine. Dodatno ćemo ulagati u naš razvoj", kazao je.
Najvažnija tema današnje sjednice je rebalans proračuna.
"Fitch nam je potvrdio kreditni rejting, što znači da agencije imaju povjerenje u ono što Vlada radi. Vidi se da je stav koji imaju temeljen na našim rezultatima do COVID krize, ali i tijekom nje. Mislim da je jako dobro da su nam poslali ovu poruku. Sve signale koje imamo, nakon što smo usvojili plan konvergencije, su vrlo dobri. Ohrabreni smo da dovšimo proces ulaska u eurozonu. To znači da se nalazimo u tehničkoj pripremi za preuzimanje eura od 1. siječnja 2023.", poručio je premijer.
Rast BDP-a korigiran je u ovoj godini na oko tri posto, a inflacije na oko 7,8 posto.
"Cilj rebalansa je da izađemo u susret rashodima, a to su prije svega funkiconiranje zdravstvenog i mirovinskog sustava, saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi, zbrinjavanje izbjeglica iz Ukrajine, osiguranje nabave plina, osiguranje robnih zaliha, povećanje plaća i ublažavanje rasta cijena energenata. Moramo imati dodatna sredstva", rekao je premijer.
Kazao je da se prema planovima, prihodi u proračunu povećavaju za 6,6 milijarda kuna, a rashodi za 10,9 milijarada kuna.
"Najbitnije je da nakon rebalansa, proračun ima manjak od 2,8 posto BDP-a, a to je i dalje ispod 3 posto što je jako dobro", naglasio je.
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da su tri glavna razloga rebalansa - dugovi u zdravstvu, posljedice rata u Ukrajini, uključujući zbrinjavanje izbjeglica te povećanje izdataka za plaće zbog dogovora sa sindikatima. Osim povećanih rashoda proračuna, izmjene će obuhvatiti i prihodnu stranu, budući da će ponajprije veća inflacija od predviđene osigurati dodatne prihode od PDV-a i trošarina, a "solidni" su i prihodi od doprinosa. Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđa prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad 9 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
Dobitnici proračuna
Najveće povećanje rashoda u proračunu se odnosi na:
- sustav zdravstva: 3,5 milijarde kuna - 2 milijarde su za sanciju dugova bolnicama, a 1,5 milijarde ide u HZZO
- indeksacija mirovina - 1,5 milijardi kuna
- nabava robnih zaliha - 597 milijuna kuna
- MORH - spremnost oružanih snaga - 536 milijuna kuna
- plaće i naknade za prijevoz - 303 milijuna kuna
- potpore za očuvanje radnih mjesta - 367 milijuna kuna
- privatni smještaj za izbjeglice - 273 milijuna kuna
- pravomoćne sudske presude - 254 milijuna kuna
- potpore poljoprivedi - 200 milijuna kuna
