Premijer Andrej Plenković naglasio je u petak da je potrebno podići povjerenje građana u hrvatsko pravosuđe u koje, kako je rekao na obilježavanja Europskog dana pravosuđa, unatoč pozitivnim koracima i smanjenju broja neriješenih predmeta još uvijek nije na razini koju bi svi zajedno ocijenili zadovoljavajućom.
Plenković je u govoru na zagrebačkom Trgovačkom sudu naveo da je Hrvatska, od početka pristupnog procesa EU broj neriješenih predmeta smanjila s 1,65 milijun na 350 tisuća, odnosno za pet puta u 15 godina.
'Cilj je podizanje povjerenja građana u sustav'
"O tome treba pozitivno govoriti. No, naravno da ukupno stanje još uvijek nije na razini koju bismo svi zajedno ocijenili zadovoljavajućom. I zato postoje naši napori i napori struke da idemo prema još učinkovitijem i u potpunosti nepristranom i neovisnom pravosuđu”, poručio je premijer na obilježavanju 25. listopada, Europskog dana pravosuđa.
Cilj tih napora, dodao je, nije samo promjena percecpije, već dizanje povjerenja građana u sustav.
"Jer, nijansa povjerenja između 'vjerujemo li pravosuđu' ili 'smo ljuti na državu', jedan je tako mali milimetar koji se gubi. Tko god od nas u bilo kojem segmentu nešto učini krivo nekako dolazimo do gotovo objektivne odgovornosti svih koji smo za to zaduženi. Zato je važno da djelujemo usklađeno, poštujući uloge svih aktera u procesu”, rekao je premijer na svečanosti kojoj su nazočili i ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnoga suda, glavni državni odvjetnik, predsjednik Trgovačkog suda i drugi pravosudni dužnosnici.
'Ako se za par godina percepcija poboljša bit ćemo sretni'
Naglasivši načelo trodiobe vlasti pozvao je sve dionike da "zajednički, u dijalogu... pomognemo jedni drugima da država radi ono što treba, da pravosuđe bude učinkovitije, građani zadovoljniji”. "A ako se za par godina i percepcija malo poboljša bit ćemo svi zajedno sretni”, zaključio je.
U svom je govoru premijer naglasio da nema dvojbe da su ključni upravo suci, državni odvjetnici, odvjetnici, sustav ljudi u pravosudnim tijelima, a izvršna vlast je tu da napravi "što kvalitetniji okvir” za njihov rad. On treba biti u potpunosti neovisan, a to znači da je proces donošenja odluka isključivo prepušten struci, naglasio je.
Ta neovisnost znači, dodao je, da nema ni političkog, a ne smije biti niti bilo kojeg drugog utjecaja na proces donošenja odluka u pravosuđu.
"A to pretpostavlja i kvalitetno obrazovanje i prave stručne filtere u smislu tko kako napreduje i tko koje položaje u okviru pravosudnog sustava zauzima”, dodao je.
Ova Vlada uložila 171 milijun u digitalizaciju pravosuđa
Podsjetio je i na aktivnost Vlade vezane uz zakonodavni okvir te novčana ulaganja u pravosudni sustav, navevši da je u njezinom mandatu iz proračuna uloženo 171 milijun kuna za digitalizaciju pravosuđa, kao i da je 164 milijuna kuna za istu svrhu povučeno iz EU fondova. Povrh ulaganja u digitalizaciju, dodao je premijer, iz proračuna je uloženo 96 milijuna kuna za infrastrukturu pravosuđa te još 178 milijuna kuna iz EU fondova. Ukupno je u tri godine mandata ove Vlade iz fondova EU povučeno 449 milijuna kuna za projekte u pravosuđu, naveo je premijer.
Pritom je izrazio zadovoljstvo obnovu zgrade Vrhovnoga suda te pronalaskom rješenja za buduću novu zgradu Uskoka.
"Kad sam vidio slike u kakvim uvjetima radi ova institucija bio sam šokiran”, rekao je Plenković.
U sklopu obilježavanja Europskog dana pravosuđa nazočnima je putem video prikaza prezentirana elektronička komunikacije između trgovačkog suda i stečajnog upravitelja, a potom su predsjednici trgovačkih sudova iz Osijeka, Varaždina i Rijeke video vezom iznijeli svoja pozitivna iskustva, naglasivši brzinu, skraćenje vremena procesnih radnji te transparentnost postupka. Kratkim videom prezentirano je i na koji se način na daljinu, putem e-aplikacije, osniva trgovačko društvo.
'Bez papira' do bržeg, boljeg i modernijeg pravosuđa
Od lipnja 2018. godine e-komunikacija je u primjeni na svim trgovačkim sudovima, do kraja ove godine trebala bi biti u primjeni na svim općinskim sudovima, a plan je da do kraja 2020. bude na svim upravnim sudovima.
"Komunikacija bez papira dovest će do bržeg, boljeg, modernijeg pravosuđa”, naglasio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. U tom je smislu komentirao, odgovarajući kasnije na pitanja novinara, i činjenicu da je gotovo 50 posto pritužbi građana koje dolaze u nadležni odbor Hrvatskog sabora vezano uz pravosuđe. "Sporost je jedan od problema pravosuđa, a svi ovi alati omogućavaju da ono bude brže. Ove tehnologije će nam omogućiti da budemo brži i vjerujem da će to postupno vratiti povjerenje građana u pravosuđe”, rekao je.
Predsjednik Vrhovnoga suda Đuro Sessa naglasio je da je digitalizacija u pravosuđu samo sredstvo koje pomaže sucu da se više vremena posveti onome što mu je dužnost – poštivanju zakona i Ustava, vodeći se načelima pravičnosti.
"Plediram na sve da digitalizaciju shvate samo kao sredstvo i pomoć da ispune svoju temeljnu ulogu – koristeći jedno staro pravilo, ako mislite da postoji problem, on sigurno postoji”, dodao je.
