Za škole na primorsko-goranskom području postala je prava lutrija zaposliti nastavnike kemije, biologije, geografije, matematike ili fizike, a dobiti ih na određeno vrijeme je gotovo pa nemoguće jer tog kadra jednostavno nema. A ravnatelji škola na tom području susreću se s tim problemom kada treba naći zamjenu za učitelje razredne nastave koji se sve češće mogu sresti na radnim mjestima u vrtićima, jer na tržištu rada nema ni odgajatelja, piše Novi list.
'Uzimamo sanitarne inženjere da predaju biologiju'
Razlozi za to su višeslojni, a jedan od njih je i iseljavanje tog kadra. Najveća riječka osnovna škola OŠ Srdoči nedavno je tražila zamjenu za razrednu nastavu i jedva su je našli.
"Škole se sve više suočavaju s nestručno zastupljenom nastavom, a to posebno dolazi do izražaja u prirodoslovno-matematičkom području. Međutim, ove smo se godine prvi put suočili i s problem pronalaska učitelja razredne nastave na zamjeni. Nikako ga naći, a svi koje smo zvali rade na zamjenama u vrtićima. Jedva smo riješili taj problem, a on se pojavljuje i kod zamjene prirodoslovnih nastavnika. Gotovo je nemoguće naći nastavnika biologije, kemije ili fizike koji bi došli na zamjenu pa smo primorani uzeti inženjere fizike ili pak sanitarne inženjere da nam predaju biologiju", kaže ravnatelj OŠ Srdoči Ivan Vukić.
Nedostajat će čak četiri tisuće odgajatelja
Dekanica Učiteljskog fakulteta, prof. dr. Lidija Vujičić, potvrđuje činjenicu da učitelji sve češće rade kao zamjene u predškolskim ustanovama i najavljuje da će biti još gore.
"Prema projekcijama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, u Hrvatskoj će do 2030. godine nedostajati četiri tisuće odgajatelja. Već sada postoji veliki deficit zbog kojeg su vrtići prisiljeni uzimati učitelje za kratkotrajnu zamjenu, a Učiteljski je fakultet u pripremi izvanrednog preddiplomskog studija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji bi trebao krenuti na jesen, a učiteljima će omogućiti da se doškoluju za odgajatelja", najavljuje dekanica.
Sustavan problem
Samo nekoliko godina prije odgajateljski kadar bio je suficitaran, a zbog velike smjene generacije i odlaska odgajatelja izvan Hrvatske došlo je do nagle deficitarnosti, objašnjava dekanica.
"Jedan veliki dio odgajatelja je otišao u mirovinu, a upisne kvote se istodobno nisu povećavale, jer do tada nije bilo potrebe za tim. Istodobno su i odgajatelji počeli napuštati Hrvatsku, jer naši su odgajatelji iznimno kvalitetan kadar koji je vani cijenjen i lako se zapošljavaju", navodi prof. dr. Vujičić koja dodaje kako je riječ o sustavnom problemu koji se ne može parcijalno rješavati.
Za hrvatski ima kandidata
Priča je posve drugačija kada je riječ o nastavnicima hrvatskog jezika.
"Imamo nastavnicu hrvatskog jezika koja je pred mirovinom i već imamo pedesetak upita potencijalnih kandidata", navodi Vukić, što potvrđuju i i srednjoškolski ravnatelji koji napominju da je kod njih situacija još i gora što se posebno vidi na strukovnom obrazovanju.
Ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole Radenko Bradić kaže kako inženjeri na tržištu rada vrijede i za plaću od šest tisuća kuna za katedru neće stati.
Photo: Nel Pavletic/PIXSELL
Samo u Zagrebu i Slavoniji
"Nastavnika stručnih predmeta kronično nedostaje i školama je to užasan problem, a posljednje dvije godine gotovo je nemoguće naći nastavnika bilogije, kemije, fizike i sličnih predmeta. To je problem koji se počeo javljati prije dvije godine, a jedan od razloga je što se takvi kadrovi generiraju samo u Zagrebu i Slavoniji. U Rijeci ne postoje studijski programi za taj profil nastavnika. U našem kolektivu imamo "malu Slavoniju", jer nastavnici prirodoslovno-matematičkih predmeta mahom su nam došli iz Slavonije", ističe Brandić.
"Međutim, problem je i što nastavnici u sve većoj mjeri odlaze iz Hrvatske. Odlaze u Njemačku i Irsku i bez problema nalaze radno mjesto. Treba postati jasno da treba voditi kadrovsku politiku. Možemo govoriti o reformama i one su potrebne, ali bez ljudi one se ne mogu provoditi. Prije četiri godine imali smo situaciju da nam se za radno mjesto nastavnika općeobrazovnih predmeta javi 30 do 40 nastavnika, a sada se na natječaj ne javi nitko. To je realnost u kojoj živimo", upozorava Bradić, piše Novi list.
Nema se koga zaposliti
I Vukić upozorava na potrebu za osmišljavanjem kadrovske politike u školskom sustavu referirajući se na činjenicu da se uvode razni pravilnici, poput aktualnog uvođenja pravilnika o zapošljavanju, ali u konačnici ispada da se nema koga zaposliti.
Naime, prema podacima Zavoda za zapošljavanje, samo je u ovom trenutku na području Primorsko-goranske županije na burzi rada oglašeno 25 natječaja za razna nastavnička mjesta, a iskustva s teškim popunjavanjem radnih mjesta imaju i gimnazije.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
To treba riješiti na nacionalnog razini
Ravnatelj Gimnazije Andrije Mohorovičića Henry Ponte kaže da je to posebno izraženo kod pronalaska zamjene.
"Nemamo toliko problema kada je u pitanju stalno radno mjesto, jer smo gimnazija na glasu pa nam dođu nastavnici drugih škola, a onda su te škole u problemu. Međutim, problem nastaje kod traženja zamjene za matematiku, biologiju, geografiju ili pak kemiju. S druge strane, ako tražimo hrvatski jezik, filozofiju ili povijest, na natječaj se javi i po 50 kandidata. To je pitanje koje treba riješiti na nacionalnoj razini. Nastavnički status nije na takvoj razini da bi mladi hrlili upisivati nastavničke studije", zaključuje Ponte.
