Zidara, ali i medicinskih sestara u budućnosti će ipak biti. Barem ako je suditi prema preliminarnim rezultatima koji kažu da će ta zanimanja upisati dvostruko više srednjoškolaca nego lani.
''Imamo indicije da je povećani broj djece upisan upravo u ona zanimanja koja su gospodarstvu potrebna. Tu prvenstveno mislim na jedinstvene modele obrazovanja. I tu se prvi put nakon dugo vremena pokazuje trend porasta upisa u ta zanimanja'', ističe Božo Pavičin, voditelj Odjela za obrazovanje Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Rezultati upisa u srednje škole bit će objavljeni u subotu. A što bi naši učenici najviše voljeli raditi, pokazuje broj prijava za pojedine strukovne programe: u Krapinsko-zagorskoj i Požeško-slavonskoj županiji najviše se učenika prijavilo za medicinske sestre. Svoju budućnost u turizmu najviše vide učenici iz Primorsko-goranske i Dubrovačko-neretvanske županije.
U Brodsko-posavskoj županiji najviše se učenika prijavilo za strojarsko zanimanje CNC operatera, a u svim ostalim dijelovima Hrvatske najveći broj prijava stigao je u ekonomske škole.
Interes za gimnazije i dalje prednjači, a za neka se zanimanja prema broju prijavljenih učenika čini da su pred izumiranjem - poput bravara, autolimara, cvjećara ili krojača - za koje se u nekim županijama prijavio samo jedan ili nijedan učenik.
''Najmanje nam se upisuju upravo za autolimara i elektromehaničara. Nažalost, ne znamo baš prave razloge jer to su jako atraktivna zanimanja i prijeko potrebna danas u Hrvatskoj'', napominje Anto Delač, ravnatelj Elektrostrojarske obrtničke škole.
Plaća u nekima od njih je i 12.000 kuna, a posao zajamčen. Škola se svim silama trudi privući učenike.
''Da ih osvijestimo da to nisu niže vrijedna zanimanja. Dapače, atraktivna zanimanja, niti teška, niti prljava'', napominje Delač.
Hrvatska se ove godine suočila s ozbiljnim nedostatkom radne snage. Dio u mirovinu, dio u inozemstvo, puno je radnika otišlo. A novi se ne školuju u zanimanjima kojih nedostaje.
''Ono što sljedeće radi Ministarstvo gospodarstva je stipendije
koji oni daju upravo za deficitarna zanimanja. Za koje su rekli
da će čak poduplati iznose, sa 750 kuna. To nije zanemariv
poticaj za upis u školu'', napominje Pavičin.
Iako je interes za deficitarna zanimanja veći, bez stranih
radnika u nekoj skoroj budućnosti ipak još - nećemo moći.
