Više od 270 tisuća kompanija od toga će dana bez barijera pristupiti našem tržištu. Najveće probleme, dakako, mogu očekivati domaći proizvođači, koji očekuju drastičan rast uvoza i otežan izvoz zbog izlaska iz trgovinskog sporazuma CEFTA. Napomenimo samo da se izrazi uvoz i izvoz kada je u pitanju Unija, neće koristiti budući da ćemo biti dijelom zajedničkog tržišta EU.
"Značajni dio izvoza mesa i mlijeka iz Hrvatske ide u zemlje CEFTA-e, čak 70 posto, dok samo 30 posto ide u EU. Obrnuto je kada je uvoz u pitanju - iz EU uvozimo 70 posto", zabrinut je Branko Bobetić, direktor Croatia stočara koji navodi da uvozimo već sada 100 tisuća tona mesa, mlijeka i jaja više nego što izvozimo i ističe da bi izjednačena bilanca značila i 5.000 radnih mjesta više. Međutim, zbog izlaska iz CEFTA-e spekulira se s gašenjem nešto manje od toliko radnih mjesta. U Ministarstvu poljoprivrede kažu da nemaju procjene točne brojke, jer ni kompanije nisu donijele konačne odluke o premještanju dijela proizvodnje onamo gdje su radna snaga i ostali troškovi niži, a gdje već sada imaju svoje pogone - u Srbiju, Bosnu i Makedoniju.
"To će utjecati sigurno na zaposlenost u Hrvatskoj", priznaje ministrova savjetnica Blažić. No, Europska komisija pregovara sa svim članicama CEFTA-e pojedinačno o carinama i kvotama za sve zemlje EU, naglašava. Preporučuje proizvođačima da moraju tražiti mogućnosti kroz nova tržišta, ne samo EU već i dalje od toga - Kanade, SAD-a i Saudijske Arabije.
Ubojiti PDV
Na okruglom stolu bilo je puno riječi o visokom PDV-u na prehrambene proizvode, koji bi po poduzetniku Antunu Pliveliću mogao iznositi maksimalnih 10 posto.
"Sedamdeset posto proizvoda je ionako van kontrole", kazao je, naglašavajući da bi to smanjilo sivu ekonomiju te ne bi nanijelo štetu proračunu, među ostalim jer bi poticalo potrošnju unutar Hrvatske.
"Ne možemo zanemariti drastično manji PDV u okruženju. Kava u Sloveniji je 26 posto jeftinija i kada ju odete tamo kupiti to neće biti samo kava", kazala je Milka Kosanović iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Obećanje na dugom štapu
Sve što u ministarstvu Tihomira Jakovine zasad kažu jest da su uputili prijedloge Ministarstvu financija o snižavanju PDV-a za 30-ak proizvoda, no to je na iznimno dugom štapu. To ovisi o stanju državnog proračuna, tako da su male šanse da će se naš PDV za te proizvode od čak 25 posto približiti europskom prosjeku od 11,7 posto.
Bobetić je tijekom rasprave apelirao na vladu da mudro raspodijeli poljoprivredno zemljište i da nastoji implementirati sustav financiranja poljoprivrede, jer su nam troškovi financiranja višestruko veći od prosjeka Unije. Za primjer je uzeo Dansku gdje proizvođačima s dva posto dobiti na troškove financiranja odlazi oko 0,8 posto, a u Hrvatskoj, gdje se dobit kreće između 1 i 2 posto, ti troškovi iznose oko 4 posto.
"Hrvatska banka za obnovu i razvoj nema nikakve veze se nosiocima proizvodnje", kritizirao je. Osim toga, većina investicija, primjerice u voćarstvu bila je promašena.
"Radi se o 40 do 45 posto investicija koje su otišle u prazno", kazao je vlasnik tvrtke Voćarski centar Frane Ivković, koji je također istakao da pored elementarnih nepogoda hrvatsko voćarstvo ubijaju stotine milijuna eura uvezenog voća koje smo u stanju proizvesti sami.
Primjeri iz Europe
Bobetić je naveo primjere iz Europe kako su vlasti u dogovoru s trgovačkim lancima zaštitili domaće proizvođače tako što im nije naplaćivana prisutnost na policama. Bilo je riječi i o povratu proizvoda od trgovačkih lanaca proizvođačima. Kako to povećava troškove proizvođačima javio se i prijedlog da takvog povrata iz trgovine nema.
Stjepan Kušec, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske naglasio je da je važno potrošače upozoriti na kvalitetu hrvatske proizvodnje, jer ako i budu povoljniji proizvodi iz uvoza, njihova kvaliteta može varirati.
