U gradu Cresu, na istoimenom otoku, točnije na Jadranskoj obali s kućnim brojem 16 sagrađena je kućica ispred koje su gazda i gazdarica sazidali bedem koji njih i njihove goste štite od nemilih prolaznika, te ostalih građana, piše Morski.hr.
"SAO Krajina u Cresu", jedan je od komentara na društvenim mrežama ogorčenih građana koji ne smiju proći pomorskim dobrom na lokacijama poput ove. Odnosno možete, ako ćete zaplivati tih 15 metara obale.
"Kako je moguće da u Hrvatskoj privatna kuća sa svojim dvorištem zauzme plažu i pomorsko dobro, koje bi, kao trebalo biti javno, i ne dozvoliti vezanje gomonija i izlaz na ulicu s plaže? Baba sa ponistre viče, nakon što je ljubazno zamolimo za prolaz: "NE MOŽE?!" Pa kako to? Na Cresu, Jadranska Obala 16. Nakon toga idem ulicom, sve puno kapelica i raspela, pobožnost i kršćanstvo na N-tu. Svi smo braća, podijelimo koricu kruha sa svima", poručuje čitateljica.
Lučki kapetan: 'Ne namjeravam izlaziti na teren'
Nazvali smo tamošnjeg Lučkog kapetana Jordana Veškovića, koji nam je odgovorio:
"Pa tu kuću je napravila Austro-Ugarska. Nije ona tu od jučer i znate li koliko je još takvih u Cresu?", odgovara nam. A na komentar da nismo više u Austro-Ugarskoj i da je na snazi novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji vrlo precizno i nedvojbeno ovo više ne tolerira, odgovara:
"Imate hidrograđevinskog inspektora, neka vam on odgovori zašto se to ne ruši", kazao nam je lučki kapetan. Na pitanje hoće li izaći na teren i građanima, prema Zakonu, omogućiti slobodan prolaz općim dobrom, kategorički odgovara: "Neću dolaziti, ni govora!"
I doista, dok je lijevo i desno od ove čestice na pomorskom dobru upisana Republika Hrvatska, na ovoj čestici 3971/1 stoji privatni vlasnik. To je, podsjetimo, prema novom Zakonu o pomorskom dobru nemoguće, jer je prema članku 5., stavku 1. Pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može steći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi! Drugim riječima, vlasnik ovog objekta je dužan omogućiti svima slobodan prolaz na pojasu općeg pomorskog dobra, a institucijama da štite Zakon!
Ministarstvo i novi Zakon: 'Dosadašnji vlasnici će se izvlastiti, zidovi rušiti, Zakon će se morati provoditi!'
Iz Ministarstva mora neslužbeno doznajemo da se upravo ovih dana radi na Nacrtu pravilnika o sadržaju plana upravljanja pomorskim dobrom koji bi trebao riješiti ovakve dileme.
Doznajemo i da je u takvoj situaciji, ako se može dokazati da je netko vlasnik čestice u moru, koja je nekad davno upisana kao vlasništvo, ovo doista moguće. No kako novi Zakon više ne priznaje vlasništvo u moru, niti, prema članku 6., stavku 3. najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda, svi će se dosadašnji vlasnici izvlastiti, a na takvim mjestima će se rušiti ovakvi zidovi, te izgraditi javna šetnica. Sve je ovo, naravno i pitanje prostornog plana i plana upravljanja gradova i općina koji moraju utvrditi granicu pomorskog dobra.
Nakon toga, prema članku 220. istog Zakona pomorsko dobro će se upisati u zemljišne knjige kao pomorsko dobro, a upisanim vlasnicima pripada pravo na naknadu kao da je provedeno izvlaštenje pod uvjetima iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona.
Dok novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama ne prestane biti mrtvo slovo na papiru i krene se realizirati bagerima, prisilnom naplatom rigoroznih kazni, izvlaštenjem stečene i oduzimanjem protupravno stečene imovine, izvlačit ćemo slučaj po slučaj iz bilo kojeg sela, otoka, grada, uvale ili pak kakve zabiti i objavljivati ih javno. Jedino ćemo tako uz pomoć vas građana, biti javni sustav koji će pritiskom i edukacijom prisiljavati jedne da poštuju zakon, a druge da ga napokon krenu provoditi!
POGLEDAJTE VIDEO: Više od 14, 5 milijuna ljudi ove je sezone odabralo Jadran: Sezona je poprilično napunila državnu blagajnu
