Tijekom travnja tvrtke u Hrvatskoj su uzele deset milijardi kuna novih kredita za financiranje hladnog pogona ili refinanciranje starih kredita što je rekord po novoj zaduženosti u posljednjih pet godina, piše u utorak Večernji list.
Pandemija COVID-19 zaustavila je poslovanje gotovo petine tvrtki, posebno unutar djelatnosti na koje mjere socijalnog distanciranja imaju najveći negativni učinak te su im prvog mjeseca karantene prihodi pali za više od 90 posto. Zbog latentne opasnosti od reaktiviranja istog ili sličnih virusa, poduzeća koja posluju u djelatnostima koje zahtijevaju blizak kontakt s klijentima, morat će restrukturirati svoje poslovne modele, ističe Hrvatska narodna banka u dijelu analize Financijske stabilnosti koja se odnosi na tvrtke.
Moraju prilagoditi poslovne modele
Za razliku od kreditiranja tijekom 2019. godine, kada su prevladavali novi krediti, dominantno za obrtni kapital i sa stabilnim udjelom novih kredita za investicije, od izbijanja epidemije novih kredita za investicijske aktivnosti gotovo da i nije bilo. Između 85 i 100 tisuća pravnih subjekata s gotovo 600 tisuća zaposlenih primilo je u ožujku, travnju i lipnju državne potpore za očuvanje radnih mjesta među kojima je više od 90 posto mikropoduzeća (poduzeća do deset zaposlenih). Za te je potpore država izdvojila oko 6 milijardi kuna.
Potpore su olakšale preživljavanje i prilagodbu poslovanja u kratkom roku, navodi HNB uz upozorenje da bi trajnije pružanje neselektivnih potpora moglo zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima, odnosno usporiti premještanje resursa prema zdravim poduzećima koja bi trebala biti nosioci ekonomskog oporavka.
Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta vjeruje da će potražnja za kreditima biti još veća jer je istekao i moratorij na plaćanje poreza. HNB uočava da je mnogo poduzeća u vrlo kratkom roku prilagodilo poslovne modele jačanjem digitalizacije i oslanjanjem na dostavne kanale kako bi omogućili rad kao i prodaju robe i usluga "na daljinu". Pritom su neke djelatnosti i dodatno profitirale kao što su pružatelji IT rješenja i kurirske službe, piše u utorak Večernji list.
