Oporezivanjem slatkih pića Hrvatska prvi put uvodi novu generaciju tzv. zdravih poreza. Na posebno oporezivanje cigareta, alkohola, piva i kave građani su se već i navikli, a poskupljenja cigareta idu svake godine. No oporezivanje slatkih, gaziranih pića je novost kod nas, ali nije u Europi.
- Ako je Amerika uspjela prepoloviti konzumaciju slatkih gaziranih pića, što priječi Hrvatsku?
- Plenković o poreznim izmjenama: Uvodi se porez na slatka pića, veće trošarine na alkohol i cigarete
Susjedna Mađarska već ima porez na lošu hranu, tzv. junk i slatka
pića. U lošu hranu spada brza hrana zasićena štetnim masnim
kiselinama, poput hamburgera, čipsa, slatkiša, čokolade i
energetskih pića. Danska je uvela pa dijelom povukla oporezivanje
loše hrane i pića. Francuska i Britanija imaju neku vrstu poreza
na preslatka pića, piše
24sata.
Pušači, ljubitelji piva, kave i žestokog alkoholnog pića već
plaćaju posebne poreze, odnosno trošarine za svoje poroke. Od
toga je lani skupljeno rekordnih 5,9 milijardi kuna. Najviše od
trošarina na duhan, čak 4,8 milijardi kuna, a procjene troškova
liječenja pušača su od 1,5 do dvije milijarde kuna. To ne znači
da ne trebaju platiti više svoj nezdravi porok, ali nije točna ni
teza da oni ne pridonose u proračun, nego da su samo trošak
zdravstvenom sustavu.
Stručnjak za sigurnost i kvalitetu hrane Marijan Katalenić ističe da mu nije jasno zašto je Vlada odlučila samo oporezivati šećer u napicima i tu odluku donijela bez ikakve prethodne edukacije. On kaže da bi porezi trebali obuhvatiti širi spektar proizvoda, ali da je to tek zadnja faza.
''Ne vjerujem da je itko od stručnjaka i nutricionista predložio samo porez na zašećerene napitke. To je populistički. Golemi broj proizvoda ima prazne kalorije, a tu nisu samo oni masni, slani i zašećereni. Mnogi imaju malo proteina, puno masnoća i stalno su na akcijama. Zato se nikad ne ide prvo restrikcijama. Potrebno je educirati ljude što je dobro, a što ne za njihovo zdravlje. Države tu idu širokim kampanjama u kojima sudjeluju i mediji. Porez je tek zadnji korak ako to ne uspije. Ali i tad treba paziti i na proizvođače te koje su posljedice takvih poreza. A mi smo odlučili odjednom izvući šećer i oporezivati ga samo u pićima. A zašto ne u slatkišima? Koji je kriterij?'', upozorava Katalenić.
On kaže da je jače oporezivanje nezdrave hrane i pića vrlo vjerojatno budućnost i u Hrvatskoj, ali da ovakav način uvođenja kod ljudi izaziva bunt umjesto da ih se osvijesti o problemima i promjenama današnjeg svijeta.
''Kako biste dobili pozitivni odgovor građana, morate ih prvo educirati. Da su se vremena i okolnosti promijenili te koji su to sastojci koje treba izbjegavati '', zaključuje Katalenić.
Studija Europske komisije prije pet godina pokazala je da posebni porezi utječu na smanjivanje konzumacije oporezivanih nezdravih proizvoda, ali i da ljudi tad često kupuju slične proizvode.
