Cijela Europa prošle je godine bila pod brojnim restrikcijama, što je rezultiralo padom gospodarskih aktivnosti. Neovisno o tome, cijene nekretnina jedine su nastavile rasti, a skok u 2020. godini bio je najveći u posljednjih 14 godina, piše Večernji list. Luksemburg, Poljska, Danska, Češka, Portugal i Njemačka su odskočile po poskupljenjima, stambeni kvadrati u tim državama bili su skuplji od osam do 17 posto, dok su Irska, Španjolska, Italija i Malta, u odnosu za zadnje tromjesečje 2019., imale povećanje manje od dva posto na kraju godine.
Iznad europskog prosjeka, s godišnjim povećanjem cijena nešto većim od šest posto, nalazi se Hrvatska. Znamo da smo prošle godine u Hrvatskoj, osim s koronom, bili suočeni s dva snažna potresa, stoga se manje nego uobičajeno trgovalo stanovima i kućama. Cijene u gradu Zagrebu su u posljednjih pet godina porasle 41 posto, na Jadranu 27 posto, a u ostatku zemlje kvadrat stana ili kuće u prosjeku je bio viši za 13 posto.
Cijene novih kvadrata od 2015. do kraja 2020. godine su, prema Državnom zavodu za statistiku, rasle deset posto u prosjeku, dok su postojeće nekretnine poskupjele za trećinu.
Potražnja za izoliranim kućama
Također, prema pisanju Večernjeg, osjetniji rast cijena poklopio se s državnim programom poticane stanogradnje. Tim putem dosad je prodano 17,5 tisuća stanova, a država je za to izdvojila 1,2 milijarde kuna. Takav oblik subvencije svoj nastavak planira do kraja 2023. godine.
Oni koji su takve kredite uzeli 2017. godine prošli su najbolje, budući da su dobili i subvencije i jeftine kvadrate, a s osjetim poskupljenjem stanova suočili su se oni koji su se za takvu kupnju odlučili kasnije, no zbog niskih kamatnih stopa i petogodišnje državne subvencije, koja se produljuje dodatne dvije godine za svako rođeno dijete, i dalje je povoljna investicija.
Sličnih subvencija nema u Europi, a porast cijena izaziva zabrinutost da će doći do pregrijavanja tržišta i njegova naglog pada. Premda su mnogi prije godinu dana očekivali da bi pandemija koronavirusa mogla zaustaviti ili preokrenuti višegodišnji trenda rasta cijena stambenih kvadrata, to se ipak nije dogodilo. Nekretnine izvan velikih gradskih sredina dobile su na cijeni, a tražile su se i izolirane kuće. Budući da su mnogi domovi postali privremeni uredi, tražili su se i veći prostori za život i rad jer bi rad od kuće za mnoge profesije mogao postati trajniji oblik rada.
Dok su stambene nekretnine neočekivano na uzlaznoj putanji, na vrijednosti gube komercijalne nekretnine, zbog čega je posebno zabrinut MMF. Komercijalne nekretnine prošle su godine na vrijednosti izgubile oko 15 posto s obzirom na to da su mnogi uredi ostali prazni zbog okolnosti uzrokovanih pandemijom, a upravo takva vrsta nekretnina doseže približno 20 posto BDP-a razvijenih industrijskih zemalja, ponegdje i do 50 posto, piše Večernji.
