Tako je korisnik koji je kupio bon za mobitel od 50 kuna platio 55 kuna, onaj koji je kupio bon od 100 kuna platio je zapravo 110 kuna itd.
Stoga je inspekcija Ministarstva gospodarstva izdala rješenja svima trima tvrtkama kojima zabranjuju takvu “zavaravajuću, nepoštenu poslovnu praksu”.
Tri vodeća telekoma povećavaju cijene usluga, evo kako to obrazlažu
Zapravo, i dalje sve po starom
Unatoč tome, operateri nemaju obvezu vratiti novac niti ukinuti naknadu, nego samo uskladiti cjenike. Ubuduće bi tako na bonu trebala pisati njegova prava cijena. U posebnom postupku će se pokušati naplatiti kazne koje iznose do 100.000 kuna.
No korisnici bi ipak mogli pojedinačno tužiti teleoperatere i tražiti povrat novca sudskim putem.
Službeno su se iz Ministarststva gospodarstva pozvali na čuvanje inspekcijske tajne. Potvrdili su tek da su u tijeku inspekcijski nadzori “u predmetima prodaje bonova za prepaid korisnike”.
Teško da je itko tko kupuje bonove sačuvao račune, a pojedinačno se ne bi isplatilo tužiti zbog visokih troškova. Svi operateri su počeli naplaćivati dodatnu naknadu od srpnja 2014. godine.
Država propisala naknadu, teleoperateri sve to (i još nešto) prebacili na korisnike
Država im je tada propisala posebnu naknadu za korištenje radiofrekvencijskog spektra. Svake godine se od nje slije 350 milijuna kuna u proračun. U dvije godine slilo se oko 700 milijuna kuna. Teleoperateri tu naknadu naplaćuju od kupaca. Za razliku od preplatnika koji plaćaju fiksno 10 kuna mjesečno, što inspekcija ne smatra spornim, kupci bonova su plaćali dodatnih 10 posto po vrijednosti bona.
Teleoperateri su se inače žalili na rješenja, ali im je ministarstvo odbilo prigovore. Ostala im je žalba Upravnom sudu.
Iz HT-a, Tele2 i Vipneta su izjavili da nisu nepropisno naplaćivali naknadu jer su sve promjene javno objavili i istaknuli u uvjetima poslovanja. HT i Tele2 tvrde da ni ne znaju za inspekcijski nadzor. U HT-u dodaju i kako su morali uvesti naknadu kako bi sačuvali radna mjesta i investicije.
Još malo brojki
350 milijuna kuna svake godine država dobije od posebne naknade koju operateri ubiru od kupaca.
10 kuna plaćaju fiksno naknade oni koji su u pretplati. Inspekcija to ne smatra spornim.
10 posto od vrijednosti bona morali su dodatno platiti kupci, i to je sporno.
70.000.000 kuna iznos je naknade od telekoma koju je uprihodila država, a koju su na kraju platili kupci.
