U Europskoj uniji žene su u odnosu na muškarce u prosjeku plaćene 14 posto manje po satu. U Hrvatskoj taj jaz između plaća po spolu iznosi 11 i pol posto u korist muškaraca. Ova razlika u plaćama jedan je od rijetkih parametara u kojima smo iznad europskog prosjeka. Od Hrvatske je tek nešto bolja susjedna Slovenija s oko 8 posto razlike. Najveća razlika u plaći između muškaraca i žena je u Estoniji, gotovo 22 posto, čak i Njemačka bilježi rupu od 19 posto, a plaće su najujednačenije u Luksemburgu, s tek 1 posto razlike.
Pandemija je utjecala i na plaće zaposlenih neovisno o spolu. Najviše je pogodila djelatnost zračnog prijevoza gdje je prosječna isplaćena neto plaća u prosincu bila 1366 kuna manja nego u siječnju, kada je iznosila oko 12 tisuća kuna. U koronakrizi se nije puno putovalo pa su nastradale i putničke agencije koje su na kraju godine prema podacima Državnog zavoda za statistiku isplatile 742 kune manje nego na početku. Očekivano, potonule su i plaće u turizmu, i to za 500 kuna u prosjeku, dok su se u industriji umjetnosti i zabavi smanjile za 39 kuna, prenosi RTL.
Porast plaća unatoč pandemiji
No, nekima su u krizi plaće i rasle. Prosječna plaća u sektoru vađenja nafte i plina od siječnja do prosinca 2020. povećana je za 3300 kuna, na 13 i pol tisuća. Uzrok ogromnog skoka je isplata velikih bonusa u naftnom biznisu, a onda i božićnica.
Krizu nije osjetio ni informacijsko-komunikacijski sektor gdje je plaća porasla za 500-injak kuna, baš kao ni javni sektor. U javnoj upravi i obrani, neto isplate povećane su za 325 kuna u prosjeku, a jedan od razloga je i isplata božićnice. Za 100-injak kuna porasle su i plaće u građevinarstvu, a razlog je veća potražnja za radnicima, primjerice u zagrebačkom i petrinjskom potresu.
Radnici u Hrvatskoj zarađuju tek pet i pol eura po satu što je medijalna satnica koja je gotovo tri puta manja od prosjeka Europske unije, a on iznosi 13 eura. Najveću medijalnu satnicu imaju Danci, 27 eura, a najmanju Bugari, tek 2 i pol, dok naši susjedi Slovenci 8.
