Dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu Stjepan Lakušić rekao je danas za HRT da su na sastanaku u Ministarstvu graditeljstva u utorak predstavnici Ministarstva i stručnjaci razmatrali dvije varijante obnove na potresom pogođenom području, kako obnoviti ruralni dio i kako što prije početi s gradnjom kuća na tom području te kako pristupiti obnovi u gradovima.
"Postavljeni su sljedeći koraci - da seizmolozi i geolozi daju informacije o terenu, nakon čega slijede geotehnički istražni radovi i izrada elaborata. Paralelno arhitekti trebaju izraditi tlocrte kuća koje su prihvatljive za to područje, slijede projekti temelja, projekti kuća koje se odabiru kao tipska rješenja i nadamo se da će potkraj lipnja slijediti prva gradnja", rekao je Lakušić.
Istaknuo je da nakon prvih obilazaka kuća idu detaljni pregledi i istražni radovi. Ako je kuća toliko oštećena i vidljivo je da je za rušenje, onda se neće provjeravati njena potresna otpornost. "Ako zemljište ima problem s klizištem, radi se na novoj parceli, da li gradskoj ili zamjenskoj, pri čemu postojeću vlasnik mora vratiti gradu ili otkupiti novu. Mora se promišljati da zgrada mora biti potresno otporna jer to je jedino što je ljudima jamstvo da će poslije mirno živjeti", kaže Lakušić. Zbog toga zakon predviđa seizmički certifikat kojim se potvrđuje kvaliteta zgrade.
Urbanističko snimanje situacije
Ivan Križić iz Društva arhitekata Zagreb rekao je da se na Banovini u malo manje od mjesec dana napravilo 10 puta više nego što se napravilo u Zagrebu. Istaknuo je da je u ovom trenutku bitno urbanističko snimanje cijele situacije kako bi se prepoznale zone građevinskog naselja te jesu li i dalje održive kao takve.
"Gradovi moraju upravljati svojim građevinskim područjima na održiv način. Trebat će izmapirati cijelu površinu, pogotovo s aspekta geoloških i geotehničkih podloga. Na Banovini to ide jako dobro i nadam se da će se ta iskustva organizacije prebaciti na Zagreb", rekao je Križić.
Kako zadržati ljude?
Glavni problem je kako zadržati ljude u Banovini, a Lakušić smatra da bi gospodarstvima na tom području trebalo omogućiti sufinanciranje potpomognuto sredstvima EU-a kako bi im se osigurale olakšice za pokretanje proizvodnje.
"Nećemo moći aktivirati sve pogone, ali možda možemo neke druge aspekte gospodarstva i tako osigurati da će u idućem razdoblju u tim kućama koje obnavljamo netko živjeti, a to će se dogoditi jedino ako imaju gdje raditi i ako država pokaže da se brine", zaključuje Lakušić.
Osjećaj nejednakosti
Građane muči osjećaj nejednakosti. Turudić je rekao da je jedini način kojim se može jamčiti jednako postupanje prema svima taj da se u startu kaže da će se svima snositi troškovi obnove od 100 posto, ali napominje da to nije moguće.
"Je li bilo nespretnosti, apsolutno da jest. Ovo je situacija bez presedana, ali neki dio se mora rješavati u hodu, a to je moguće jedino ako svi dionici pravilno nastupaju prema vladajućima i upućuju na nesklade u postupanju", kaže Turudić te ističe da brzina ne smije dovesti u pitanje procedure koje su uspostavljene.
"Ako idete tim putem, umjetno dovodite u sukob načelo pomoći našim sugrađanima s načelom prava svih ostalih građana da imaju uvid u to kako se novac iz proračuna troši. Što se tiče same brzine, često smo vidjeli istupe da je sama javna nabava protivna toj brzoj obnovi. EU je donio smjernice da se rokovi u postupcima javne nabave mogu znatno skratiti, a žalbe se u Hrvatskoj podnose u 7-8 posto slučajeva postupaka javne nabave i ne vjerujem da bi to bio problem", zaključio je.
