Spomenik hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu otkriven je u Zagrebu na raskrižju Ulice grada Vukovara i Ulice Hrvatske bratske zajednice gdje su se u organizaciju Grada Zagreba okupili brojni uzvanici.
Spomenik visok četiri metra, uz zvuke domoljubnog evergreena "Tvoja zemlja" Alfija Kabilja i Drage Bitvića, zajednički su otkrili predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, članovi obitelji Tuđman, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević i kipar Kuzma Kovačić.
Okupljenima, među kojima nije bio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić jer je zbog plućne embolije proteklog vikenda završio u bolnici, obratili su se čelni ljudi države, Vlade i Hrvatskog sabora ističući povijesnu veličinu i važnost Tuđmanove uloge u stvaranju hrvatske države.
Galerija
Bandića zamijenila Pavičević Vukičević
Umjesto Bandića prisutnima se obratila njegova zamjenica Jelena Pavičić Vukičević koja je rekla kako je danas povijesni dan. "Vrijeme je da realno sagledamo hrvatsku suvremenu povijest i realno mjesto Franje Tuđmana u njoj", kazala je, prenosi N1.
"S povijesne distance vidimo svu veličinu ovog čovjeka i njegovu neizmjernu ljubav prema Hrvatskoj", rekla je Vukičević dodajući i da Tuđman nije bio nepogrešiv, ali da velika djela velikana ništa ne može zasjeniti.
"U Tuđmanovu slučaju, to je Hrvatska", rekla i dodala kako je ovaj spomenik simbolična gesta zahvalnosti i podsjetnik.
Prije otvaranja spomenika održan je i manji prosvjed:
Galerija
Fizički obračun
Osim manjeg prosvjeda, na otkrivanju spomenika Tuđmanu dogodila su se i dva incidenta. Prvi se dogodio u 15 sati, kada je muškarca rođenog 1957. policija privela zbog narušavanja javnog reda i mira.
U 16 sati je došlo do drugog incidenta, javlja N1. Kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku došlo je do fizičkog obračuna. Netko je viknuo 'Tuđman je zločinac', došlo je do naguravanja, a navodno je netko dobio šakom u glavu. Policija je navela kako je muškarac (1959.) i bolnici.
Riječ kipara
Kipar Kuzma Kovačić na svečanosti je kazao kako mu je "velika radost i čast" biti autor djela koje "kiparskim jezikom svjedoči o duhovnoj veličini predsjednika Tuđmana".
"To je kip živoga Tuđmana, onoga koji ostaje s nama. Naoko jednostavna, a uistinu veoma složena kiparska kompozicija", rekao je autor govoreći na početku ceremonije otkrivanja kipa. Rekao je i kako je riječ o posebnoj skulpturi koja "sjaji nadom" koja "označuje kraj svih protuhrvatskih snova i osnova". Čestitao je gradonačelniku na "velikom i presudnom pothvatu".
No Tuđmanov sin Stjepan kazao je prije nekoliko dana za 24 sata kako ne prepoznaje svog oca.
Zaslužen oblik počasti
N1 screenshot
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je kao prvi hrvatski predsjednik pod čijim je vodstvom ostvarena višestoljetna težnja o slobodnoj, demokratskoj, neovisnoj, međunarodno priznatoj Hrvatskoj, Tuđman svojim javnim i političkim djelovanjem zaslužio i ovakav oblik počasti u glavnom gradu Hrvatske.
Istaknuo je da su postignuća hrvatske države pod Tuđamnovim vodstvom omogućile slobodno izražavanje našeg nacionalnog i državnog identiteta. "Zbog toga je očuvanje tih vrijednosti posebno važno, njegovo pozitivno političko naslijeđe temelj je moderne Hrvatske koji moramo njegovati, nadograđivati i razvijati u značajno drukčijim društvenim i političkim okolnostima", poručio je.
Strateški prioriteti
Dodao je kako danas imamo odgovornost prepoznati nove strateške prioritete i u njihovom ostvarenju voditi dijalog, tražiti zajednička rješenja, jačati hrvatske institucije i graditi međunarodni ugled zemlje. To, kazao je, dugujemo i svim braniteljima, ali i mladim generacijama rođenim u samostalnoj Hrvatskoj. Plenković je naglasio kako su upravo Tuđmanovo političko umijeće, idejna i intelektualna širina temeljena na dugogodišnjem povijesnom izučavanju, osobno i obiteljsko iskustvo, odlučujuće pridonijeli ostvarenju hrvatskih strateških nacionalnih interesa u iznimno zahtjevnim okolnostima.
Istaknuo je da je pod njegovim vizionarskim vodstvom, zahvaljujući jedinstvu, požrtvovnosti i hrabrosti hrvatskog naroda, a pogotovo hrvatskih branitelja, Hrvatska ostvarila svoje najveće uspjehe - uvođenje demokratskog višestranačkog sustava, neovisnost i međunarodno priznanje, obranu od agresije velikosrpskog Miloševićevog režima, oslobođenje zemlje vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja, kao i mirnu reintegraciju Podunavlja, završetak sukoba u BiH te obnovu ratom razrušenih krajeva Hrvatske.
"Ujedno, uspostavio je smjer i jasno opredjeljenje o pripadnosti europskom i transatlantskom civilizacijskom krugu i nužnosti integracije Hrvatske u zajednicu najrazvijenijih europskih država. Svi ti uspjesi trajna su politička ostavština prvog hrvatskog predsjednika", ustvrdio je Plenković.
Govor je održao i predsjednik sabora Gordan Jandroković koji je kazao kako mu je iznimno drago da će zemlja na takav način obilježiti godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika.
"Spomenik koji prikazuje dr. Tuđmana u pokretu prema naprijed na pravi način odražava lik i djelo Franje Tuđmana. Franjo Tuđman bio je nevjerojatno hrabar. Tuđman je uvijek bio ispred drugih i poveo svoj narod u stvaranje države. Bio je jedan od rijetkih državnika koji je proveo svoju viziju u stvarnost", kazao je Jandroković.
'Godinama smo na ovo čekali'
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako je hrvatski narod godinama čekao na spomenik Franji Tuđmanu. "Prvi hrvatski predsjednik upisan je u našu povijest kao velikan i zadužio nas je za mnoga stoljeća. Naša je dužnost iskazivati čast njegovoj uspomeni", rekla je predsjednica. "Hrvatski narod volio je svoga predsjednika", rekla je Grabar-Kitarović ponavljajući Tuđmanove riječi: "Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što".
Predsjednica Grabar-Kitarović rekla je kako 10. prosinca već devetnaest godina za cijeli hrvatski narod ima osobito značenje. "Toga dana 1999. godine umro je prvi predsjednik suverene i samostalne Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. I upravo toliko godina Zagrepčanke i Zagrepčani, ali i cijeli hrvatski narod, čekaju trenutak kada će mu se i u glavnome gradu Zagrebu podići spomenik", rekla je predsjednica.
Podsjetila je kako je današnji dan ujedno i Međunarodni dan ljudskih prava, a Tuđman je znao da se ideal temeljnih ljudskih prava ne može u potpunosti ostvariti u narodu koji nije slobodan. Još u mladosti taj ga je ideal nosio i vodio. Njime nadahnut uključio se i u antifašistički pokret, no vrlo brzo nakon završetka rata uvidio je da nova država nije ostvarila ljudske, socijalne i nacionalne ideale hrvatskoga naroda, kazala je.
Pretrpjevši velika ratna i poratna stradanja, razjedinjen ideološkim podjelama i opterećen nepravednim stigmama, bio je u bivšoj državi osuđen na drugorazredni položaj. Mnogi Hrvati nisu se s time mirili, ali malo je bilo onih koji su imali jasnu viziju rješenja hrvatskoga pitanja, a još je manje bilo onih koji su ga znali realistično oblikovati i provoditi kao Tuđman, rekla je predsjednica.
Ključ njegova uspjeha, istaknula je, bila je vjera da i brojem mali narodi kao što je hrvatski imaju pravo na velike ideje i sposobnost da ih provedu. Kao povjesničar, Tuđman je prepoznao znakove vremena koji su naviještali kraj neuspjelog jugoslavenskog projekta. Isto je tako znao da se ključni povijesni trenutak ne smije propustiti jer bi neuspjeh značio politički, pa i biološki nestanak hrvatskoga naroda s povijesne scene.
'Hrvatski narod je volio svog predsjednika'
A kada je Hrvatska bila napadnuta i uvučena u neželjeni rat, ni trenutka nije zdvajao niti se dao pokolebati u svojim ciljevima, istaknula je. Tuđman je bolno je doživljavao narodne tragedije, ali vjerovao je da narod koji se bori u pravednom obrambenom ratu ne može izgubiti. No, kada je "Olujom" konačno zapečaćena hrvatska sloboda i neovisnost, nije nadmeno trijumfirao. Došao je u Vukovar s pruženom rukom pomirbe i mira.
Znao je da se hrvatsko pitanje ne rješava samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje, ali je čvrsto vjerovao da je, uz Božju pomoć, kako je često govorio, ključ konačnog uspjeha u snazi zajedništva Hrvata i svih domoljuba, bez obzira na vjeru i naciju. Umjesto nadmetanja u osporavanju ili veličanju Tuđmana, mnogo produktivnije bilo bi reaktualizirati i reafirmirati bitne vrijednosti njegove baštine i ugrađivati ih u političku osnovu dalje izgradnje hrvatskoga društva i države. To je utoliko važnije što se Hrvatska, kao i cijela Europa, suočava s izazovima koji traže ljude požrtvovnog domoljublja, jasne političke vizije i dosljednosti.
"Hrvatski narod volio je svojega prvog predsjednika. To je znao iskazati za njegova života, u danima oproštaja s njime i u svim godinama od tada do danas. U našu narodnu dušu trajno su upisane njegove riječi: "Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što", poručila je Grabar-Kitarović.
