Ministarstvo državne imovine objavilo je prodaju 44 nekretnine u vlasništvu države. Ponuđena su odmarališta, zemljišta, pašnjaci.
Najskuplja nekretnina je u Kostreni. Početna joj je cijena 22.854.000 kuna, a ponuditelj mora uplatiti jamčevinu od oko milijun kuna. Najjeftinija je oranica u Mošćenici od 79 četvornih metara s početnom cijenom 200 kuna. Rok za podnošenje ponuda je 1. rujna, a sve nekretnine se prodaju u zatečenom stanju po principu "viđeno-kupljeno".
Ministar državne imovine Goran Marić izjavio je u središnjem Dnevniku HRT-a da se od ovoga natječaja očekuje oko 60 milijuna kuna.
"Dosad je na sličan način ovoj godini realizirano u 20-ak milijuna kuna. To znači ukupno 80 mil. kuna. Gledano relativno na proračunsku obvezu to je beznačajan iznos, ali gledajući na proračun ministarstva onda je to znatno više od proračuna državne imovine koji iznosi svega 50 mil. kuna" rekao je Marić.
Na pitanje očekuje li da će ispuniti plan o tome da do kraja godine uprihodi 1,4 mlrd. kn od prodaje državne imovine, ministar je Marić potvrdno odgovorio.
Ne smije otkriti sve što se prodaje
"Već do sada smo izvršili 400 mil. kn iako je trenutačno u realizaciji između 300 i 400 mil. kn, ali ne možemo još uvijek govoriti o kojim je tvrtkama riječ. Naime, završava prodaja na burzi i još uvijek postoji mogućnost spekulacija. Burza je poznata po špekulacijama" istiće Marić.
Govoreći o rezultatima analize poslovanja 48 strateških društava, odnosno njihovih troškova za službena putovanja, dnevnice, reprezentaciju Marić je kazao da je ona egzaktna, institucionalna i autentična. "Pokazuje da nije baš da su državne tvrtke neučinkovite kao što se to pokušava stalno nametnuti, ali da nije dovoljna razina odgovornosti kad su u pitanju troškovi. Zanimljivo je i da je broj zaposlenih u strateških tvrtkama, 68.000, pao u sedam godina na 60.000 zaposlenih" kaže Marić i dodaje "Istina, pali su i prihodi sa 79 mlrd. kn na 63 mlrd".
Prednjači HEP, HŽ, HPB...
Smatra i da je vrlo teško reći koliko je neopravdano potrošeno novaca, ali na reprezentaciju, službene putove, na ono na što se može utjecati u sedam godina potrošeno je 2 milijarde i 604 milijuna kuna , "Oni su mogli biti znatno nići i tu je izostala poslovna odgovornost, istaknuo je je ministar Marić. "Interesantno je da oni koji su najviše akumulirali gubitaka, rastrošni su na troškovnoj strani" smatra Marić ali dodaje kako ipak prednjače giganti. "Iako HEP posluje pozitivno, prednjači upravo ta tvrtka", izjavio je Marića izdvojio je i sustav Hrvatskih željeznica.
Naveo je još neke zanimljive pojave: "Interesantno je da se donacijama bavi i HBOR. Interesantno je da se zračna luka Osijek oglašava znatno više od svih drugih luka zajedno. Također je interesantno da zračna luka Dubrovnik potroši pet puta više na reprezentaciju nego zračna luka Split, a po veličini su otprilike iste. Zanimljivo je i da Hrvatska poštanska banka, iako je u prethodnih 6-7 godina akumulirala gubitak, najveća je po isplati bonusa i otpremnina. Od ukupno 32 milijuna kuna bonusa u HPB-u je isplaćeno 70%, a zapravo akumuliraju gubitak. Ima mnogo podataka koji upućuju na drugačiji pristup upravljanju državnim tvrtkama i upravljanju državnom imovinom" zaključuje.
Nelogičnosti u zakupu
Kaže i kako je u zakupu poslovnih prostora je otkriveno mnogo nelogičnosti.
"Zakup je normalna stvar i nužan je. No neke klauzule koje su zaključene u ugovorima o zakupu doista su teško shvatljive uravnoteženom čovjeku" izjavio je Marić.
"Sumnjivo je poslovanje državne tvrtke Plinacro. Ugovarala je, tvrdi Marić, vrlo nepovoljne kredite, čiji bi raskid mogao dovesti do isplate odštete od vrtoglavih 240 milijuna kuna. Mi smo pokušali refinancirati, zajedno s nadzornim odborom i upravom Plinacra, i pronašli smo već za 2/3 manju kamatnu stopu, čime bismo uštedjeli 100 milijuna kuna samo na kamati. Međutim, ugovor je takav da moramo čekati raskid ugovora", izjavio je ministar Goran Marić.
"Također moramo čekati i raskid ugovora s Ministarstvom pravosuđa za zgradu u Novom Zagrebu koja je zaključena za 13,5 godina. Ali, gdje god smo mogli utjecati, mi smo to već učinili i uštedjeli 40 milijuna kuna samo u ovoj godini na zakupninama koje imaju ministarstva i agencije s fizičkim osobama," ponosan je Marić.
