Tehnička Vlada premijera Tihomira Oreškovića okupila se u četvrtak u Banskim dvorima na prvoj sjednici nakon što joj je Sabor izglasao nepovjerenje, a Orešković je hrvatskim građanima poručio da će Vlada i državna tijela funkcionirati sve do izbora nove te će redovito ispunjavati svoje obveze, među kojima i isplate plaća i mirovina.
"Ovo je naša prva sjednica kao tehničke Vlade. Činjenica je da ćemo biti tehnička Vlada negdje četiri mjeseca, a možda i više, svima je to jasno", rekao je Orešković na početku uvodnog govora, što je izazvalo smijeh kod nekih ministara.
Tehnički ministar vanjskih poslova Miro Kovač je na to dobacio: "Nećemo se mi dati".
"Sabor funkcionira još nešto manje od mjesec dana, ali mislim da je važno javnosti poslati poruku da će tehnička Vlada funkcionirati i da će sva državna tijela funkcionirati. Ispunit ćemo obveze prema javnosti, ali i međunarodne obveze. Idući tjedan sam opet u Bruxellesu, pa na sastancima u Parizu... Mislim da je glavna poruka da Vlada funkcionira i da ćemo ispuniti ove naše obveze, plaće, mirovine, sve će funkcionirati redovito...", rekao je Orešković.
"Svi znamo koje su zakonske uredbe, na koji način može funkcionirati tehnička Vlada, o tome smo razgovarali na užem kabinetu, a svima ćemo vam poslati kratku definiciju što se smije, a što ne", rekao je Orešković, nakon čega je usvojen dnevni red za sjednicu", zaključio je tehnički premijer u svom obraćanju.
S dnevnog reda sjednice s ukupno 41 točkom, skinuti su prijedlozi izmjena Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika te Zakona o državnim službenicima.
Velik broj točaka na dnevnom redu premijer Orešković je pojasnio činjenicom da prošlog tjedna nije bilo sjednice. Tako je na dnevnom redu 20-tak točaka od prošlog tjedna i 20-tak planiranih za ovaj tjedan, to je kao neka norma, kazao je Orešković.
Vidjet će se hoće li u Saboru biti kvoruma
Obrazlažući neke od zakonskih prijedloga ministar financija Zdravko Marić je kazao da Sabor još uvijek zasjeda "pa ćemo vidjeti hoće li biti kvoruma, kako će se i na koji način donositi odluke" o predloženim zakonskim izmjenama.
Uz ostalo, Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja, kojima bi se ukinula ranija Vladina uredba po kojoj su vještaci mogli biti doktori medicine bez nužne specijalizacije.
Ta se uredba, kazala je ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić, pokazala lošim rješenjem, jer doktori medicine bez nužne specijalizacije nisu mogli stručno obavljati poslove vještačenja zbog nedostatnog kliničkog znanja i iskustva.
Stoga se predlaže da poslove vještaka i viših vještaka mogu obavljati samo doktori medicine specijalisti odgovarajuće specijalizacije s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti, a predložena izmjena predstavlja preduvjet za poboljšanje sustava vještačenja u Hrvatskoj, obrazložila je Šikić.
U saborsku su proceduru upućene i zakonske izmjene temeljem kojih se omogućava prijenos kapitalizirane štednje iz mirovinskih fondova u prvi mirovinski stup za osobe koje iz prvog stupa i dobivaju mirovine, poput onih u invalidskim mirovinama ili s benificiranim radnim stažom i sl.
Predloženim zakonskim izmjenama, kazala je Šikić, povećali bi se prihodi proračuna za 90 milijuna kuna ove godine, 110 milijuna kuna iduće godine, te 130 milijuna kuna u 2018. godini.
Prihvaćen je i prijedlog izmjena Zakona o računovodstvu, a ministar financija je kazao da su predložene izmjene tog zakona, koji je donesen sredinom prošle godine, plod komentara zainteresiranih stranaka na javnoj raspravi te će utjecati na više od 100.000 hrvatskih poduzetnika.
Pritom je kao ključnu izmjenu naveo ukidanje obveze uvođenja jedinstvenog okvirnog kontnog plana. On pomaže statističkim i poreznim svrhama, a znači dodatni financijski i administrativni trošak poduzetnicima, rekao je Marić.
HEP-u suglasnost za korporativna jamstva
Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) je dana suglasnost za izdavanje korporativnih jamstava za nekoliko ovisnih društava HEP grupe u okvirnom iznosu do 150 milijuna kuna, a radi pojeftinjenja, ubrzavanja i pojednostavljivanja procesa.
Ministar gospodarstva Tomislav Panenić pojasnio je da HEP ima zakonsku obvezu za svaki kreditni ili jamstveni posao vrjedniji od 7,5 milijuna kuna ishoditi suglasnost Vlade.
Kako se navodi u obrazloženju te odluke, HEP je na kraju prošle godine imao izdano korporativno jamstvo u iznosu od gotovo 2 milijuna eura za ugovore o opskrbi električnom energijom svojih tvrtki HEP Energija iz Ljubljane, HEP-Trade iz Mostara i HEP-Trade iz Beograda, kao i jamstvo u iznosu od 5 milijuna eura za Ugovor o prodaji nezagarantirane električne energije tvrtke HEP-Trade iz Mostara.
Industrogradnji je, pak, odobrena isplata 9,63 milijuna kuna iz proračunskih zaliha, a Marić je objasnio da je ta građevinska tvrtka 2012. godine radi namirenja poreznog duga državi prepustila svoju zgradu u Savskoj ulici u Zagrebu, u kojoj su danas ministarstva branitelja te socijalne politike i mladih. Dug se odnosi na sredstva koja je Industrogradnja uložila u prilagodbu zgrade, rekao je Marić.
Vlada je odgovorila i na pitanja dvojice saborskih zastupnika - Ivana Vilibora Sinčića o kreditima, kreditnim poslovima i zajmovima hrvatskih građana i tvrtki u austrijskim Raiffeisen zadrugama te Branimira Glavaša u vezi sa stanjem u mljekarskom sektoru.
U Vladinom se odgovoru Sinčića za potpune podatke o tim zaduženjima upućuje na austrijskog supervizora financijskog tržišta Österreichische Finanzmarktaufsicht, uz pojašnjenje da Hrvatska narodna banka ne raspolaže cjelovitim podacima jer je od 2008. ukinuta obveza da se kod središnje banke evidentira svaki kreditni posao s inozemstvom.
Glavašu, pak, odgovaraju da je, uz ostalo, mljekarima odobrena izvanredna pomoć iz EU proračuna od 1,8 milijuna eura te još toliko iz nacionalnog proračuna, kao i da se razmatra mogućnosti smanjivanja PDV-a na mliječne proizvode na 5 posto. Najavljuju i korekciji Programa ruralnog razvoja radi bolje iskoristivosti programa u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
Prihvaćena je i odluka o imenovanju Grada Rijeke za naslov
Europske prijestolnice kulture 2020. godine, a Brodsko-posavskoj
županiji je odobrena jednokratna pomoć za potrebe grijanja
osnovnih škola. Naime, toj će se županiji prepustiti lož ulje
preostalo od grijanja tranzitnog migrantskog centra u Slavonskom
Brodu.
