Mandatar Tihomir Orešković po uzoru na Austriju planira osnovati krovnu državnu megatvrtku, piše Večernji list, koja bi upravljala ključnim državnim poduzećima.
Analizirali smo koje su to tvrtke, i kako danas posluju.
S koliko tvrtki država danas upravlja i kako one stoje?
Republika Hrvatska je vlasnik ili značajan suvlasnik više od 670 različitih poduzeća. No ako se usredotočimo samo na ona najveća i najvažnija, možemo izdvojiti njih 47.
Od te brojke, 22 su strateška javna poduzeća poput Hrvatskih autocesta, elektroprivrede, željeznica, šuma, voda i tako dalje, a 25 su poduzeća od posebnog značaja za državu - u koje spadaju zračne luke, Jadrolinija, Hrvatska lutrija, Hrvatska pošta i druge.
Mnogima od tih poduzeća zamjera se da su slabo učinkovita, glomazna i skupa, pa smo analizirali kako posluju.
Prema podacima za 2014., 47 najvažnijih državnih tvrtki poslovale su s godišnjim dobitkom od 2 milijarde i 710 milijuna kuna bruto, i to je značajno bolji rezultat nego godinu prije kada su zaradile 587 milijuna kuna.
Njihov veliki problem su zaduženja koja ukupno iznose golemih 66 milijardi kuna, a gotovo pola od toga čine dugoročni krediti Hrvatskih autocesta.
U tim poduzećima zaposleno je više od 58 tisuća ljudi. Brojka jest smanjena, ali je i dalje prevelika, ako se pita stručnjake.
Što bi se promijenilo ostvari li se ideja o hrvatskom holdingu?
Ideju krovnog holdinga, megatvrtke u koju bi ušla javna poduzeća, HDZ je spominjao i tijekom izborne kampanje - po uzoru na model Austrije koja to uspješno provodi.
Zadatak holdinga bio bi strateško i financijsko upravljanje poduzećima pod njegovim nadzorom, ali bez miješanja u svakodnevne poslove uprava tih tvrtki.
Ono što je ključno - direktori odabranih poduzeća bili bi stručnjaci koje bi se biralo javnim natječajima, umjesto političkih imenovanja koja su dosad bila praksa.
Holding bi, barem kako se zasad najavljuje, imao nekoliko desetaka zaposlenih, a u austrijskom slučaju takva megatvrtka djeluje samostalno i odgovara samo ministarstvu financija.
Sve ovo naravno na papiru zvuči dobro, no pitanje je hoće li u praksi donijeti reformu, ili samo podebljati glomaznu javnu upravu.
