Večernji list piše da je Praljak još prije dvije godine bio spreman na ovakav scenarij kakav se dogodio jučer, a cijelo ovo vrijeme je razrađivao plan. Pritom njegovi prijatelji i obitelj nisu o tome ništa znali.
Zapečaćeno pismo ostavio prije dvije godine
Na Kraljevcu u Zagrebu, u domu obitelji Praljak, pronađeno je njegovo oproštajno pismo u kojem je naveo svoju posljednju želju:
'Ne želim ni groba ni pogreba, a moj pepeo prospite po Mirogoju', napisao je u zapečaćenom pismu Slobodan Praljak i ostavio uputu da se pismo otvori u slučaju njegove iznenadne smrti.
Pismo je napisao prije dvije godine, javlja Večernji.
20.02.2012., Zagreb - Posljednji ispracaj glumca Zlatka Crnkovica na mirogojskom krematoriju, Slobodan Praljak, Anja Sovagovic . Photo: Zarko Basic/PIXSELL
Praljkovo je tijelo sada na obdukciji, nakon čega će se znati više o tome koji je otrov popio. S obzirom na to da traje istraga, još se ne zna kada bi se trebao održati njegov sprovod. Njegovi bivši suborci složni su u ideji da bi general Praljak trebao biti pokopan uz vojne počasti, iako je on u svojem pismu napisao da nikakav pokop ne želi.
'General Praljak dao je veliki doprinos Domovinskom ratu. Zaslužuje da ga se pokopa s vojnim počastima, no hoće li do toga doći, ne znam. To će odrediti politika', rekao je za 24 sata predsjednik Udruge ratnih veterana 2. gardijske brigade Gromovi, Ivan Krupec.
Ministarstvo branitelja još se nije oglasilo o Praljkovom sprovodu, već su samo najavili da će o tome uskoro izaći u javnost.
'Slobodana Praljka ispratit će u krugu najbliže obitelji i nabližih prijatelja. Praljak ni sam nije želio da se njegova smrt diže na političku razinu, pogotovo sad, nakon smrti, kad se zna kako se politika odnosila prema njemu sve ove godine. Sam njegov čin jasna je poruka za sve koji žele shvatiti', rekao je za 24 sata izvor blizak obitelji.
Samoubojstvo u sudnici
Podsjetimo, žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju jučer je, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Predsjedniku vlade Herceg-Bosne Jadranku Prliću potvrđena je kazna zatvora od 25 godina, bivšem ministru Bruni Stojiću potvrđena je kazna od 20 godina zatvora, dok je bivšem načelniku Glavnog stožera HVO-a Slobodanu Praljku također potvrđena kazna od 20 godina.
Nakon izricanja presude, Praljak se ustao i uz riječi 'General Praljak niije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu' ispio otrov iz bočice koju je imao sa sobom. Nedugo potom je preminuo.
PREMINUO JE SLOBODAN PRALJAK! Nakon što je popio otrov u haškoj sudnici, general HVO-a umro u bolnici
Praljak je služio tri vojske, a diplomirao na tri fakulteta
Slobodan Praljak rođen je 2. siječnja 1945. u Čapljini, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Bio je predstavnik Ministarstva obrane Republike Hrvatske u Hrvatskoj Republici Herceg-Bosni i Hrvatskom vijeću obrane i načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane tijekom 1993. godine.
Tijekom rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bio je istaknut, ali i kontroverzni vojni zapovjednik, poznat pod nadimkom ‘Brada’. Na početku Domovinskog rata 1991. godine pristupio je dragovoljno oružanim snagama Republike Hrvatske i promaknut je u čin general-bojnika. Tijekom 1992. i 1993. godine, radio je kao jedan od 14 članova vijeća nacionalne obrane Republike Hrvatske i član Hrvatskog državnog povjerenstva za odnose s UNPROFOR-om. Od 24. srpnja do 8. rujna 1993. godine, general Slobodan Praljak je bio načelnik Glavnog stožera Hrvatskog vijeća obrane.
Slobodan Praljak dragovoljno se predao Međunarodnom sudu zajedno s petoricom suokrivljenika, hrvatskih političara i časnika iz Bosne i Hercegovine, zbog optužbi za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zbog opužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini.
Praljak je završio tri fakulteta: Fakultet elektrotehnike, filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te Akademiju za kazalište, film i televiziju. Bio je profesor filozofije i sociologije, a tijekom sedamdesetih i osamdesetih bio je kazališni redatelj u Zagrebu, Osijeku i Mostaru. Snimio je televizijsku seriju, dokumentarac i film, a tijekom suđenja je, uz pomoć svojih suradnika, izdao 18 knjiga s dokumentima iz Domovinskog rata i analizama rata u Bosni i Hercegovini.
