Porezna bi reforma na snagu trebala stupiti s prvim danom 2017. godine, a njome bi najniža stopa od 5 posto i nadalje ostala za kruh, mlijeko, lijekove i ortopedska pomagala te knjige.
Predsjednik Sabora Božo Petrov izvijestio je u utorak kako je je na sjednici proširenog saborskog Predsjedništva, održanoj tijekom saborske stanke, dogovoreno da će rasprava o 15 poreznih zakona biti objedinjena i trajat će tri dana, čime će završiti konstituirajuća sjednica, a za iduću srijedu najavio je novu saborsku sjednicu.
Ministar financija Zdravko Marić, koji u Hrvatskom saboru u utorak 'brani' prijedlog sveobuhvatne porezne reforme, odbacio je oporbene ocjene da ta reforma prije svega koristi bankama, manje poduzetnicima, a 'gotovo ništa' građanima, te je izvijestio da se sredinom godine iznos tzv. loših kredita kretao oko 40 milijardi kuna.
Takvu je ocjenu iznio Branimir Bunjac (Živi zid), pozivajući se na predloženi zakon o porezu na dobit iz kojeg se, kaže, vidi da se bankama dopušta otpis dugova za 2015., što znači da će im se nadoknaditi gubitci proizvedeni konverzijom u švicarske franke, i to na teret poreznih obveznika.
"Vi ste se s bankama dogovorili da im kompenzirate gubitke na mojem i radu svih ostalih poštenih građana", predbacio je Bunjac ministru Mariću.
"Za razliku od ovoga što vi govorite, da pomaže kreditnim institucijama, reforma još više pomaže njihovim dužnicima", uzvratio mu je Marić.
Precizirao je da banke iz svojih bilanci trajno brišu potraživanja, ali isto tako građani i poduzetnici trajno brišu svoja dugovanja prema bankama. Oslobađaju se tih dugova, mogu započeti nove poslovne aktivnosti, rekao je ministar.
S 30. lipnja ukupni iznos loših kredita kreće se oko 40 milijardi kuna, što je u odnosu na 265 milijardi ukupnih kredita oko 16 posto, naveo je Marić. "Vidljivo je blago smanjenje, kako u postotnom, tako i u nominalnom iznosu”, rekao je Josipu Boriću (HDZ), koji je pitao koliko se loših kredita otpisalo u dvije godine.
Jovanović (SDP): Vraća se usluga donatorima HDZ-a
Marić je ponovio da se nikad nije namjeravalo ukinuti porezni USKOK, odnosno samostalnu službu za otkrivanje poreznih prijevara. "Nikad nije bila nikakva namjera o njegovom ukidanju, dapače u hijerarhijskoj strukturi kako Ministarstva financija tako i usporedbi s drugim tijelima državne uprave on raste, a po potrebi ne samo da ćemo ga organizacijski, nego i kadrovski ojačavati", odgovorio je ministar SDP-ovu Željku Jovanoviću koji se zapitao kako objasniti ukidanje poreznog USKOK-a nego "kao vraćanje usluga donatorima HDZ-a".
SDP-ov zastupnik tvrdi i da se paket poreznih zakona samo djelomično dotiče cijelog hrvatskog društva, da je "namijenjen pomoći" samo onima kojima je ta pomoć najmanje potrebna, a to su bogati i kapital.
Jovanović, kao i IDS-ov Gianni Sponza kritiziraju Vladu zbog odluke da se digne PDV u ugostiteljstvu, Sponza poručuje da pritom nisu sagledani sve negativni učinci takve mjere, a tiču se zapošljavanja, ponovnog rasta sive ekonomije, stavljanja domaćeg turizma u neravnopravan položaj u odnosu na konkurenciju.
Marić: Hrvatska uz Portugal najjeftinija po hotelima i restoranima
Marić odgovara da Vlada prepoznaje značaj turizma, te ističe kako je Hrvatska uz Portugal najjeftinija mediteranska destinacija u segmentu hotela i restorana. "Cjenovna konkurentnost nije presudni faktor, odnosno na cjenovnu konkurentnost PDV nije jedini i presudni faktor", kaže Marić, uvjeren da će ugostiteljstvo prepoznati druge beneficije koje mu porezna reforma donosi.
Ministar, odgovarajući na brigu Tomislava Žagara (SDP) za Slavoniju, uvjerava kako je Slavonija itekako prepoznata u Vladinu programu, te da će niža stopa PDV-a na impute za poljoprivredu sniziti troškove poslovanja, poglavito malim proizvođačima.
Miro Bulj (Most) poziva na spajanje plave i zelene Hrvatske, Jadrana i Slavonije, turizma i poljoprivrede. Ministar financija odgovara kako aktualna Vlada nije prva koja propagira taj koncept, ali će "biti prva koga će to uspjeti u konačnici i provesti".
Nenad Stazić (SDP) ministra pita kakvo se to dobro krije iza ukidanja nulte stope poreza za kupnju prve nekretnine, traži objašnjenje ukidanja porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Kakav je interes nezaposlenih da sada štitite interes korporacija, upitao je ministra.
"Nikad nisam rekao da je ukidanje olakšice za kupnju prve nekretnine super mjera", odgovara Marić te za mlade obitelji najavljuje mjere koje će im olakšati dobivanje kredita po subvencioniranim kamatama.
Branko Hrg (HDS/HSLS) zalaže se za smanjenje PDV-a na pelene, a s njim se slaže i Branimir Bunjac (Živi Zid). "Porezne olakšica za autosjedalice su nedovoljna demografska mjera, koju bih mogao nazvati čak bizarnom", poručio je i tom smislu najavio amandman.
Porezna reforma
Od početka 2017. snižena stopa PDV-a od 13 posto proširila bi se i na isporuku električne energije, odvoz komunalnog otpada, dječje sjedalice za automobile, pogrebnu opremu, te repromaterijal u poljoprivredi.
Snižena stopa od 13 posto, pak, više se neće primjenjivati na usluge u ugostiteljstvu i isporuku bijelog šećera, koji bi se tako od početka iduće godine oporezivali stopom od 25 posto.
Od početka 2018. godine predloženo je, uz ostalo, dizanje praga za obvezatan ulazak u sustav PDV-a s trenutačnih 230 na 300 tisuća kuna.
Potvrđeni Dalić i Marić kao novi ministri
Hrvatski sabor u utorak je potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić imenovao ministricom gospodarstva, poduzetništva i obrta, a Gorana Marića ministrom državne imovine.
Dalić je potvrđena s 80 glasova 'za', 12 suzdržanih i 19 'protiv', dok je za Marića glasovalo 83 zastupnika, suzdržanih je bilo 17, a protiv njih 12.
Nakon glasovanja, novi ministri nisu morali prisegnuti jer su prisegu već dali kao članovi Vlade, a predsjednik Sabora Božo Petrov čestitao im je i poželio da časno obavljaju svoju dužnost.
Marić je prvo imenovan ministrom bez portfelja, a potom je, slijedom nedavnih zakonskih izmjena te ustrojem novog ministarstva nakon transformiranja postojećeg Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, dobio resor državne imovine.
Kod Martine Dalić došlo je do tehničkih promjena u nazivu njezina ministarstva, kojemu je uz resor gospodarstva pripojeno i poduzetništvo te obrt.
