Hrvatski sabor danas raspravlja o HNS-ovom prijedlogu Zakona o udžbenicima, zbog kojih je proteklih tjedana žestoko 'iskrilo' u vladajućoj koaliciji, oporba resornu ministricu Blaženku Divjak proziva da ima pristup Marije Antoanete, "na trošnu kuću postavlja novu fasadu" te "svodi obrazovanje na kilograme", a ona priznaje kako je imala "dosta upozorenja da zakon ne treba dirati jer ima previše interesa vezanih za njega".
"Interes našega tima u Ministarstvu je da brinemo o učenicima, učiteljima, o zaštiti državnog budžeta i kućnog budžeta, a ekstra profit, to nije naša briga”, rekla je Divjak.
Digitalizacija se ne nameće Zakonom
Poručila je i da Zakon ne nameće digitalizaciju već samo otvara mogućnost raznovrsnoj ponudi i odabiru te kako će, oni koji će htjeti, i dalje moći odabrati klasične tiskane materijale.
Uvjerena je također da će i dalje okosnica nastavnog procesa biti udžbenik koji će dominantno biti u tiskanome obliku.
"Kome bi se pogodovalo digitalizacijom kada će isti nakladnici koji rade tiskane, raditi i digitalne materijale, samo su neki spremniji pa su se uhvatili u koštac s četvrtom industrijskom revolucijom, a drugi su napunili skladišta knjigama”, poručila je Divjak.
Napredne države nisu zabranile digitalizaciju
Lažnom je viješću nazvala i informaciju u medijima da postoje napredne države koje su zabranile digitalizaciju u školama.
"Zakon nije mišljen kao revolucija nego kao jedan kvalitetni evolucijski pomak vezano uz udžbenike u Hrvatskoj. Međutim, neki očito vrlo jaki dionici ne misle da treba mijenjati uhodanu praksu, pravdajući se tradicijom”, rekla je ministrica dodajući da treba razmisliti što je tradicija koju treba ostaviti.
Jer, kako je rekla, tradicija je i upotreba pločice i krede, čega danas više nema.
Veća autonomija učitelja
Predloženim zakonom, navela je, učitelji dobivaju veću autonomiju i mogućnost izbora prema potrebama njihovog načina poučavanja u smislu inovativnog načina poučavanja.
Osvrnula se i na zahtjeve za besplatnim udžbenicima, poručivši kako je to potrebno regulirati tako da se zna koliko oni koštaju, tko će to platiti i da se dobije kvalitetu za novac, a ne da neki imaju ekstra profit.
Najveća dopuštena cijena udžbenika
Zato je najveća dopuštena cijena udžbenika stavljena u zakon. Uvođenjem formule u zakon koja ovisi o standardu građana država po prvi puta daje jasne parametre za dugoročno planiranje financija, a nakladnicima smjernice za razvoj”, poručila je.
U svom je izlaganju više puta naglasila da zakon nikome ništa ne nameće, već otvara mogućnost odabira.
Prije svega, kvalitetnije udžbenike koje slijede suvremene pedagoške prakse i motiviraju učenike, veću slobodu izbora za učitelje i udžbenike, zaštitu kućnih budžeta, rasterećenje učenika od nepotrebnih činjenica, udžbenike koji potiču kreativan pristup gradivu, navela je.
Optužba za dociranje s visoka
"Vaše uvodno izlaganje bilo je neugodno jer stil vašeg izlaganja pripada onome što spočitavate načinu poučavanja. Ono je bilo prepuno dociranja, s visoka, ex cathedra. Vaše izjave u medijima su upravo takve, ne dozvoljavaju kritičko razmišljanje i one su loša poruka svim učiteljima i učenicima i Vi niste dobar primjer nikome”, obrušila se SDP-ova Marija Alfirev na ministricu.
Hrastov Hrvoje Zekanović poručio joj je, pak, kako je ovo propali pothvat. "Cijelo vrijeme sam imao dojam da sam na nastavi informatike. Govorite o kurikulu, a ne znate hrvatsku riječ kurikulum”, isticao je Zekanović.
Mostovac Ante Pranjić mišljenja je kako "na trošnu kuću postavljamo novu fasadu” upozoravajući na veliku razlika između urbanih i ruralnih područja.
Većina škola u srednjem vijeku
Njegov stranački kolega Miro Bulj pozvao je Divjak da pogleda u kakvom je stanju većina hrvatskih škola.
"Dvije trećine hrvatskih škola su kao u srednjem vijeku, 2.700 manje srednjoškolaca, sedam škola je ugašeno, nije sve u svjetlima adventskim Grada Zagreba. Djeca u dvije trećine Hrvatske nemaju nikakve uvjete, a vi pričate o nečemu što bi se moglo dogoditi kao u slučaju razdjelnici”, navodio je Bulj.
Aktualna Vlada ulaže više u škole nego prošle
Prozivana ministrica uzvratila je kako aktualna Vlada ulaže u opremanje škola više nego se to radilo ranije, no i dodala da je svjesna uvjeta u kojima škole rade.
"Imam učenika koji doma nema ni struje, i tablet u školi mu je jedini pogled u svijet”, rekla je ministrica Divjak.
"Cijela slika Vašeg pristupa je ona Marije Antoanete 'neka jedu kolače'”, komentirala je SDP-ova Sabina Glasovac navedeni primjer.
Ministricu je također pozvala da Hrvatsku uvede u 21. stoljeće tako da popravi krovove na školama, podigne plaće učiteljima...
Maksimalna pomoć
"Žalosti me da kao bivša pomoćnica ministra tu temu ne razumijete. Škole su u nadležnosti osnivača, a mi ćemo se truditi da maksimalno pomognemo gdje je potrebno”, uzvratila joj je Divjak.
SDP-ov Željko Jovanović pozvao je Divjak da osnuje antikorupcijski tim u kojem će biti svi nakladnici koji će pratiti proces i dokazati da nema korupcije i nedozvoljenih aktivnosti.
"Planiramo pratiti proces odabira, jasno je da taj odabir treba biti slobodan, a ne da se nekome pogoduje", odgovorila je Divjak.
Lakše torbe i više digitalne nastave
Predloženi zakon propisuje lakše školske torbe, više digitalne nastave, za roditelje jeftiniju kupnju. Definira najvišu cijenu i masu kompleta udžbenika po razredima, tako primjerice svi obvezni udžbenici i radni materijali od prvog do četvrtog razreda osnovne škole ne bi smjeli biti teži od tri kilograma, niti skuplji od 460 kuna. Udžbenici za peti i šesti razred mogli bi težiti pet, a za sedmi i osmi šest kilograma.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi samo udžbenike dok bi dopunska i pomoćna nastavna sredstva (radne bilježnice, zbirke), bili bi drugi obrazovni materijali i o njihovu bi korištenju odlučivale škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikuluma i autonomijom škola i učitelja.
Podolnjak optužio Divjak da svodi obrazovanje na kilograme
"Svodite obrazovanje na kilograme, jeste li to propisali jer ste matematičarka ili je to praksa EU”, pitao je Mostov Robert Podolnjak.
HSS-ov Mladen Madjer zamjerio je jer, kako je rekao, učenici petih razreda uče python programski jezik o kojem, kaže, do sada nisu učile niti genracije srednjih škola. "U geografiji u šestom razredu uče službeni jezik u Keniji i Tanzaniji, uče tko su nomadski stočari u Sahari...", navodio je Madjer pitajući se je li to rasterećenje učenika.
Divjak mu je pojašnjavala kako je python suvremeni programski jezik koji se treba raditi na informatici.
Pola izlaganja održano kao replika na neke lažne vijesti
U svom uvodnom izlaganju Divjak je zastupnike pozvala da "pažljivo prate raspravu i da odluče gdje u raspravi nalaze interes učitelja, učenika, roditelja, javni interes, a gdje u raspravi pod krinkom stoje interesi nekih drugih dionika kojima nije interes zaštita niti učenika, niti učitelja, niti roditelja, kojima je u interesu nešto drugo”, a na to je žestoko reagirao Kažimir Varda (BM 365).
"Žao mi je što ste pola izlaganja, umjesto o udžbenicima, održali kao repliku na neke lažne vijesti i komentare. Zabrinjava me da treba pažljivo pratiti raspravu da se vidi tko zagovara javni interes, a tko radi protiv njega, odnosno da pod krinkom obrane javnog interesa stoji interes nekog drugog”, prozivao je Varda.
Divjak je podsjećao i kako "rasprava još nije ni započeta, a poziva da zakon prihvate bez rasprave".
Digitalni lobi kao mafija?
"A onda dovodim u vezu ono što sam pročitao na jednom portalu, da nam tzv. digitalni lobi, da ne kažem mafija, prijeti da će pamtiti za koga zastupnici navijaju”, prozivao je Varda.
"Svi nakladnici koji rade tiskane, sada rade i digitalne materijale, ali da neki nakladnici imaju interes da se ništa ne mijenja i da se ne stavljaju maksimalne cijene za udžbenike - to je tako", rekla je Divjak.
'Bandićev' saborski Klub zatražio je, naime, da se u zakonu propiše da država osigurava sredstva za udžbenika za sve osnovne škole, a da Vlada, ovisno o raspoloživom novcu, može za svaku školsku godinu odlučiti i o financiranju onih za srednjoškolce. Bez toga, Klub ne želi dići ruku za predloženi zakon.
