Hrvatska znanstvenica s poslovnom adresom na Sveučilištu Oxford, Ksenija Yeeles, otkrila je jednu zanimljivu i zabrinjavajuću informaciju u vezi osoba koje su preboljele koronavirus. Naime, Yeeles je za Slobodnu Dalmaciju izjavila da osobe koje prebole teži ili teški oblik Covida-19, te su bile stavljene na respirator, razviju oblik PTSP-a nakon što pobijede bolest. Kako kaže znanstvenica, to je saznala u razgovoru s kolegama kliničarima koji su osobno nailazili na takve primjere.
Međutim, Yeeles nije mogla govoriti o tome zašto je to tako jer, veli ona, taj segment posla ne spada u njezinu kompetenciju. Zašto imaju oblik PTSP-a nakon što se vrate u "normalnu" Slobodna Dalmacija upitala je poznatog splitskog psihijatra doc. dr. sc. Borana Uglešića s Klinike za psihijatriju splitskog KBC-a.
"Kod nas u Hrvatskoj PTSP se povezuje s ratnim zbivanjima iz Domovinskog rata, međutim PTSP se može javiti kod bilo kojeg traumatskog iskustva (liječenje, prometna nesreća, silovanje...), jer mi u stvari govorimo o odgovoru na stresni događaj ili situaciju koja je izuzetno ugrožavajuća ili pak katastrofalne prirode (...) Očekivano je da će osobe koje su prošle traumatično liječenje kao što je respirator imati strah, a taj strah izaziva brze promjene u tijelu bolesnika koje ga pripremaju na obranu od opasnosti ili njezino izbjegavanje. Zato ovakve osobe (koje pate od PTSP-a) osjećaju napetost i strah čak i kada više nisu u opasnosti", objašnjava dr. Uglešić.
Drugi val pandemije kao 'okidač'
"Vraćanje slika iz prošlosti" glavni je problem PTSP-a, što znači da pacijenti proživljavaju traume koje su već prošli. Pacijent koji je preživio koronu i čiji je život bio ugrožen, može "vraćati" slike koje su mu ostale u podsvjesti za vrijeme teškog liječenja i oporavka.
A patient severely infected with COVID-19 coronavirus, is on life support at the Andohatapenaka University Hospital in Antananarivo on July 20, 2020.,Image: 545310885, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no
"Naravno, tu zasigurno treba uključiti i noćne more, zastrašujuće misli..., a vrlo je bitno naglasiti da okidači simptoma mogu biti bilo koje situacije koje podsjećaju na traumatični događaj. Tako u tu skupinu 'okidača' možemo uključiti i mogući drugi val koronavirusa. Naime, osobe koje su u prvom valu imale teških zdravstvenih problema s koronavirusom i jedva su ostale žive, razvijaju strah od mogućeg drugog vala, jer se pribojavaju da će se ponovno podsjetiti na proživljena traumatična iskustva koja su proživljavale prilikom prvog liječenja.
Prirodno je da čovjek koji iskusi ovako traumatičnu situaciju razvije simptome PTSP-a. Ako ti simptomi nestanu nakon nekoliko tjedana, možemo govoriti o akutnoj reakciji na stres. Međutim, kada simpromi potraju nekoliko tjedana i postanu trajni problem, onda u pitanju može biti PTSP. U tom slučaju se pojavljuju osjećaj krivnje, brige, emocionalna tupost, napetost i još niz simptoma koji ukazuju na PTSP. PTSP se također može pojaviti i kod žrtve silovanja ili osoba koje prežive teške prometne nesreće. Kod PTSP-ja je najgore što razne informacije "u glavi" osobu podsjećaju na traumu i mogu pokrenuti simptom izbjegavanja. Najčešći takav primjer je kod osoba koje prožive tešku prometnu nesreću, pa nakon toga razviju PTSP i zbog toga izbjegavaju ponovnu vožnju ili čak možda više nikada i ne sjednu za upravljač automobila. Tako se kod nekoga, tko je razvio PTSP zbog proteklog teškog liječenja od koronavirusa, može razviti strah od liječnika ili liječenja", pojašnjava splitski psihijatar za Slobodnu Dalmaciju.
Pandemija koja će ostaviti posljedice na mentalno zdravlje
Pandemija koja je na neki način "zarobila svijet" te bacila na koljena svjetsko gospodarstvo i turizam, ostavlja posljedice i na mentalno zdravlje ljudi.
"Budući da govorimo o velikom broju osoba koje su se u svijetu zarazile koronavirusom, očekuje se da će većina osoba koje su bile na respiratoru i preživjele bolest razviti neke od simptoma PTSP-ja, i to je očekivani odgovor na ovako ozbiljnu traumu. Kod većine ljudi ti će simptomi proći za neko kraće vrijeme, no ipak će neki od njih razviti "pravi" PTSP, zaključuje psihijatar Boran Uglešić.
Inače, PTSP se liječi kombinacijom psihoterapije i farmakoterapije.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.