Iako se afera s koordiniranim otvaranjem bolovanja za velik broj zaposlenika Croatia Airlinesa tek stišala, javnost je dobila povoda prisjetiti se problema neopravdanih bolovanja i troškova koje zbog te prakse snose poslodavci i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).
S obzirom na rezultate kontrola koje HZZO provodi od sredine prošle godine, neutemeljeno je skoro 12 posto bolovanja, iako taj trend lagano pada.
Prema izvješću HZZO-ove službe za nadzor i kontrolu u prošloj je godini, Zavod je započeo i dvije velike akcije izvanrednih kontrola bolovanja, koje još uvijek traju.
"Akcije izvanrednih kontrola bolovanja započele su kako bi se izvršila revizija što većeg broj bolovanja i zaključila sva neopravdana bolovanja, bilo na teret HZZO-a, bilo na teret poslodavaca", rekao je za Poslovni.hr glasnogovornik HZZO-a, dr. Nenad Korkut.
Pritom su službenici Zavoda, napominje Korkut, vodili računa da nijedan osiguranik koji ima medicinsku indikaciju za bolovanje ne bude zakinut u svojim pravima ili onemogućen u provođenju učinkovitog liječenja ili medicinske rehabilitacije.
20.000 radnika bilo na lažnom bolovanju
Prvi val počeo je krajem lipnja 2012., a zahvatio je 2713 osiguranika - većinom korisnika dugotrajnih bolovanja - od kojih je 663 (24,5 posto) proglašeno sposobnim za posao.
Druga je akcija krenula u studenom 2012., a zahvatila je ordinacije liječnika obiteljske medicine, kod kojih je stopa bolovanja prekoračila 2,5 posto. Do kraja godine obavljena je kontrola u 861 ordinaciji, pri čemu je obrađeno 12.917 osiguranika i prekinuto 580 bolovanja (4,5 posto).
Iz toga proizlazi da je Zavod proglasio 11,8 posto bolovanja neopravdanima, što u brojci iznosi oko 20.000 radnika koji su bili na lažnom bolovanju.
Provjere već dale pozitivne rezultate
HZZO smatra da su upravo te kontrole zaslužne za pad stope bolovanja s 3,23 posto u 2011. na 3,12 posto u 2012.
"Smanjivanjem prosječnog broja slučajeva bolovanja i prosječnog broja dana bolovanja po osiguraniku smanjuju se i neopravdana davanja za naknade za vrijeme trajanja bolovanja, a osiguranici na neopravdanom bolovanju vraćaju se u proces rada, što rezultira i povećanjem uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje u Državni proračun Republike Hrvatske", rekao je glasnogovornik Zavoda.
Kakva je situacija u Europi?
Mercer je 2009. objavio dosad najopsežnije istraživanje o raznim aspektima bolovanja u Europi, obradivši blizu 800 poslodavaca u 24 države. Prosjek bolovanja po radniku u sve 24 države iznosio je 7,4 dana godišnje, a Bugarska je vrlo uvjerljivo osvojila prvo mjesto s 22 dana godišnjeg izostanka po radniku.
Broj dana bolovanja po radniku godišnje 1. Bugarska – 22 dana 2. Portugal – 11,8 3. Češka – 10,8 4. Norveška – 10,2 5. Poljska – 9,6 6. Švedska – 9 7. Francuska – 8,2 8. Mađarska – 8,1 9. Rusija – 7,3 10. Italija – 6,8 11. Njemačka – 6,7 12. Švicarska – 6 13. Španjolska – 5,8 14. UK – 5,5 15. Turska – 4,8
