Seizmolog s Geofizičkog odsjeka PMF-a, prof. dr. sc. Marijan Herak, rekao je za HRT kako iskustva govore da će se nakon potresa tako visokih magnituda kao što je bio u Petrinji 6,4 prema Richteru, još dugo događati potresi, a mogući su i snažniji čak do 5 stupnjeva. "Do 10. siječnja zapisali smo 2500 naknadnih potresa od onog potresa u Petrinji", istaknuo je.
Herak je otkrio da je taj snažan potres koji je zadesio Sisačko-moslavačku županiju izazvao geološke efekte i na površini zemlje, a među njih spadaju i rupe, urušne vrtače koje nisu novost u tom kraju. "Zbog trešnje, svod kaverni koje su u zemlji nastale ispiranjem nanosa rijeka su se urušile. Dovoljan je i manji potres da trigerira takve događaje", naglasio je.
Nesigurno za gradnju kuća
Osim toga, kaže, bilo je i pojava koje su vezane uz veliku količinu podzemnih voda, pa se tijekom trešnje jako pjeskovita zasićena tla počnu ponašati kao tekućine. Dodao je da su klizišta još jedan od efekata potresa, ali s njima smo već navikli živjeti. "Što se tiče pojava rupa, tu nismo mogli puno napraviti. Ne može se znati gdje će se rupa napraviti i ovo područje nije sigurno za gradnju kuća", rekao je Herak.
Rekao je da se potresi razlikuju po rasjedima na kojima su se dogodili, po magnitudama potresa te po dubinama, ali kako su ipak u Hrvatskoj te dubine slične između pet i 15 kilometara dubine. "U Petrinji se dogodio potres u kojem su se na rasjedu krila gibala jedna pokraj druge, a u Zagrebu je bilo suprotno, krila rasjeda su išla gore dolje, dubina potresa je bila slična s time da je potres u Petrinji bio puno veći i rasjed koji se aktivirao je veće površine", naglasio je i dodao kako su naknadni potresi u Petrinji bili na većoj dubini. Naglašava da bi se trebalo razmišljati o gradnji kuća i kako da ih ojačamo.
