Visoka politička napetost koja je vladala u vrijeme predsjedničkih izbora nakratko se smirila i javni prostor zaposjele su teme nižeg intenziteta. Dok novoizabrani predsjednik Republike Zoran Milanović vjerojatno okuplja tim za stolovanje na Pantovčaku, javnost sa zanimanjem prati što će biti s još uvijek aktualnom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović kada iseli iz Predsjedničkih dvora.
Ona je još u izbornoj noći, priznavši poraz i čestitavši Milanoviću na pobjedi, kazala kako će najprije otići na odmor na kojemu nije bila pet godina, a potom se posvetiti završetku doktorata na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Poručila je i da će ostati u Hrvatskoj odbacivši, zasad, tvrdnje onih koji su govorili kako će, ako ne osvoji drugi predsjednički mandat, svakako se vratiti u neku diplomatsku sinekuru.
Milanović bi je poslao u diplomaciju
Sam Milanović u prvoj je izjavi novinarima nakon pobjedničke izborne noći potvrdno odgovorio na pitanje hoće li predložiti Grabar Kitarović na neku diplomatsku dužnost. "Nije odgovorna ni za kakva kaznena djela i bila je predsjednica", rekao je budući predsjednik o uskoro bivšoj predsjednici. No, ona je dala do znanja da ima i privatnih i profesionalnih planova u Hrvatskoj nakon što odradi zadnje protokolarne dužnosti u svojstvu predsjednice.
"Kad se jedna vrata zatvore, druga se otvore. Ostajem ovdje, u Hrvatskoj, i radit ću za Hrvatsku. (...) Vidim se kako se bavim zaštitom slabijih, promicanjem zaštite od nasilja nad ženama i djecom, ali i zaštitom životinja", izjavila je za 24 sata potvrdivši da će s Pantovčaka povesti i kujicu Kiku koju je udomila tijekom mandata.
Po Zakonu o pravima Predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, Grabar Kitarović ima pravo na niz povlastica kada joj okonča mandat. Još pet godina imat će pravo na ured, dvoje državnih službenika, osobnog vozača i službeno osobno vozilo, trajno pravo na fizičku zaštitu, ali i naknadu u visini plaće prvih šest mjeseci po isteku mandata te 50 posto plaće u sljedećih šest mjeseci.
Neki bi je rado vidjeli na čelu HDZ-a
Mnogo intrigantnija, a o tome Grabar Kitarović iz razumljivih razloga zasad ne govori, jest mogućnost njezinog daljnjeg političkog angažmana u Hrvatskoj. Nagađa se da bi se mogla umiješati u unutarstranačke izbore u HDZ-u. U tom smislu, 900 tisuća glasova koje je prošle nedjelje dobila na izborima značajan su politički kapital, iako iza njega velikim, ako ne i najvećim dijelom stoji HDZ na čelu s Andrejem Plenkovićem. Pitanje je, međutim, koliko taj njezin politički kapital i kredibilitet kvari njezin narušeni imidž.
"Ona je po svemu bila odlična kandidatkinja koja bi ujedinila razne frakcije protiv Plenkovića. Međutim, sramota koju je doživjela na predsjedničkim izborima, ne neuspjehom same kandidature nego načinom na koji je do tog neuspjeha došlo, mislim da je ipak diskvalificira", kazao je ovih dana našem portalu politički analitičar Žarko Puhovski.
U HDZ-u ima, pak, ljudi koji smatraju da bi bila dobra kandidatkinja za šeficu stranke.
"Znala bi kako ujediniti centar i desnicu, bila bi senzibilizirana za sve članove i bila bi među članovima HDZ-a. Definitivno bi bila predsjednica HDZ-a iz naroda, ne bi bila distancirana", kazao je za 24 sata jedan neimenovani sugovornik iz HDZ-a sklon ideji da Grabar Kitarović nastupi kao kandidatkinja za čelo stranke.
Bivši predsjednici ostali su u politici
Kruži informacija da se Grabar Kitarović nakon predsjedničkih izbora sastala na večeri sa zamjenikom predsjednika HDZ-a Milijanom Brkićem, koji se u njezinu kampanju uključio uoči drugog izbornog kruga, te Ivanom Penavom, gradonačelnikom Vukovara, koji svojim potezima već dulje vrijeme zadaje glavobolje Plenkoviću i njemu bliskim ljudima u vrhu HDZ-a.
Zapravo je teško povjerovati da će Grabar Kitarović po silasku s Pantovčaka olako odustati od nekog značajnijeg političkog angažmana. Već sama činjenica da će o trošku države imati pravo na ured idućih pet godina uvelike joj otvara mogućnost nastavka političkog djelovanja. Uostalom, niti dvojica njezinih prethodnika nisu otišli iz politike. Stjepanu Mesiću je kratkotrajna koalicijska vlast HDZ-a i Mosta u vrijeme premijerskog mandata Tihomira Oreškovića ukinula pravo na trajno (doživotno) korištenje Ureda, vjerojatno i stoga što se ovaj, po njihovu mišljenju, previše miješao u politiku. Iako je njegova predsjednička služba završila još prije deset godina, Mesić je i dandanas politički vitalan i medijski sveprisutan pa time i relevantan.
Prokockani mandat i urušeni imidž
Za razliku od Mesića, Ivo Josipović, nakon što je od Grabar Kitarović izgubio izbore prije pet godina, nije iskoristio pravo na korištenje Ureda bivšeg predsjednika već se vratio profesuri na Pravnom fakultetu. No, nije se udaljio iz politike već je, nakon razlaza s tada Milanovićevim SDP-om, po odlasku s Pantovčaka osnovao stranku Naprijed Hrvatska - progresivni savez s kojom je loše prošao na parlamentarnim izborima u kasnu jesen 2015. godine. Stranka mu se ni poslije nije baš izdigla pa se u ožujku prošle godine Josipović s 1500 članova pridružio, odnosno vratio SDP-u, ovoga puta pod vodstvom Davora Bernardića.
I Grabar Kitarović bi, kada se oporavi od udaraca primljenih u kampanji za predsjedničke izbore, mogla ući u ovdašnje političke borbe, možda već na unutarstranačkim izborima u HDZ-u. Doduše, ako se upusti u to, morat će se neminovno suočiti s kritikama na konto lako prokockanog drugog predsjedničkog mandata i mnoštva gafova kojima je svojedobni imidž "narodne kraljice" zamijenila imidžom "zabavljačice".
