Obnova Zagreba nakon potresa bit će skupa i dugotrajna, ali mogla bi biti i okidač za obnovu, modernizaciju te generalnu revitalizaciju čitavog središta grada - rečeno je na panelu "Snaga hrvatske građevine – kako obnoviti Zagreb i Baniju", održanom u sklopu konferencije "Obnova i revitalizacija" koju je organizirao Poslovni dnevnik.
Upozoreno je, među ostalim, i na kompleksnu birokraciju oko procedura za obnovu, koja zbunjuje građane.
'Vrijeme ide, a ne događa se ništa'
"Bilo bi puno efikasnije kad bi javna tijela bila bolje povezana i kad bi ona proaktivno nastupala prema građanima jer takve državne i lokalne institucije mogu puno lakše doći do dokumenata koji su bitni za obnovu. Ovako je sve malo kaotično, a vrijeme ide, u Zagrebu je prošla već gotovo godina dana od potresa, a ne događa se ništa", kazao je Ivica Rovis iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba.
On je istaknuo kako je odlučivanje o obnovi Zagreba prebačeno na državu, dok sâm Grad može nastupati eventualno s humanitarnom ili stručnom pomoći građanima.
"Ne možete neku zgradu u centru obnavljati, a da prije toga niste regulirali promet u tom dijelu grada zbog zatvaranja prometnica i slično", ističe Rovis.
MRAK-TARITAŠ: ’11 mjeseci od potresa u Zagrebu, a obnova nije počela’; Glavni krivci – Premijer, gradonačelnik i Horvat
Obnavljati čitave četvrti, a ne zgradu po zgradu
Ivana Belić iz regionalne energetske agencije Regea ističe da je ovo prilika da se prilikom obnove i nove gradnje inzistira i na energetski učinkovitoj gradnji.
"Svjedočimo nedostatku vizije i jasnog plana obnove. Da bismo očekivali aktivaciju građevinskog sektora, mi tome sektoru trebamo dati jasan plan – što će, kad i kako graditi i kad će za to dobiti novac", kazala je Belić dodavši kako u Regei smatraju da bi bilo pogrešno obnavljati zgradu po zgradu, već da bi trebalo obnavljati čitave četvrti.
Danko Deban, predsjednik Uprave Ingre, smatra da pri obnovi i izgradnji nakon potresa treba stremiti novim tehnologijama. Ne vidi da ima puno smisla koristiti ciglu iz srušenih zgrada za ponovnu gradnju stambenih i javnih zgrada na Baniji, piše Poslovni dnevnik. Kazao je i da smatra kako će domaće kompanije biti u stanju efikasno realizirati projekte.
'Ne zna se koliko će novca morati osigurati vlasnici'
Sven Müller, direktor Strabaga Hrvatska također smatra da hrvatska građevinska operativa može sama odraditi posao obnove.
"Zapadne tvrtke nam neće dolaziti jer imaju dovoljno posla kod sebe, a i Hrvatska im je malo i neatraktivno tržište. S druge strane, konkurenciji s istoka također nismo posebno zanimljivi jer su nas preskočili i preko nas otišli na zapad", kazao je.
Istaknuo je i probleme koji su nakon potresa ponovno izašli na vidjelo: nesređene zemljišne knjige, društvena klima te kontrola.
"Svima mora biti jasno da oni sa zelenom naljepnicom neće dobiti ništa, oni sa žutom nešto malo, a oni s crvenom ćemo još vidjeti. Ljudima moramo pojasniti da će takvima s crvenom država i grad financirati 80% priznatih troškova, no nitko ne kaže o koliko novca se radi i koliko će dodatno morati osigurati sami vlasnici", kazao je direktor Strabaga.
