Ekonomski analitičar Damir Novotny komentirao je Vladine mjere za ublažavanje rasta cijena ustvrdivši da je svako porezno rasterećenje dobro.
"Međutim, načelno, principijelno, Vlada se nema što miješati u tržišne odnose. Stabilnost je odgovornost središnjih banka, a inflacija je monetarni problem. Inflacija znači kada na tržištu ima dovoljno novca, ali nema dovoljno ponude. To je idealna situacija za inflaciju”, rekao je za N1 televiziju.
“Možda smo upravo zbog toga u siromaštvu što smo godinama kontrolirali odnose na tržištu, zbog toga što nema dovoljno konkurencije na tržištu, što nema dovoljno radnih mjesta. Hrvatsko tržište je malo, plitko i usko, Vlada je često intervenirala, to vidimo u poljoprivredi. Mi smo uplatili u proračun, a onda su političari to odlučili investirati u poljoprivredu, a rezultati su gotovo nikakvi”, rekao je Novotny.
'Pogrešne energetske politike'
Osvrnuo se i na rast cijena energenata.
“Kada gledamo strukturu troškova jednog kućanstva, stanovanje i energija čine oko 40 posto, u EU prosječno. Tu je dakako nagli rast cijena energije, koji nitko u EU nije mogao kontrolirati jer je došao kao posljedice političkih napetosti. Ruska federacija je najvažniji dobavljač, a Hrvatska spada u zemlje koje najviše ovise o ruskim energentima. Mislim da ne postoji zemlja u EU osim nas i Mađara koji više koriste plin. Primjerice, baltičke zemlje samo 9 posto energije dobivaju od plina. Francuska je najmanje ovisna o plinu, dodaje.
"Sada vidimo da je ova situacija s inflacijom u Hrvatskoj posljedica, odnosno račun koji plaćamo zbog potpuno pogrešnih energetskih politika zadnjih 20,30 ili 40 godina. Mi smo se oslanjali na jeftini ruski plin, koji je desetljećima bio izrazito jeftin energent, transportiralo se na tisuće kilometara iz ruskih stepa. Kada se planirao alternativni pravac s LNG terminalom, dio javnosti se protivio, iako se to sad pokazalo kao dobra ideja. Odnosi između Rusije i Ukrajine mogu biti izvorište rasta cijena energenata desetljeća. Ovaj šok je dobrodošao da vidimo da ne možemo ovisiti samo o ruskom energentu”, rekao je.
Napuhane cijene stanova
Vjeruje da će smanjenje PDV-a imati određeni utjecaj na cijene hrane jer je to zaista značajno snižavanje.
"Na cijene energije, ne toliko. To ćemo tek vidjeti hoće li i treba li uopće utjecati. Mi smo možda jedina Vlada koja nastoji utjecati na cijene, to nikom nije uspjelo jer nema konkurencije. Nedovoljno konkurencije, vidimo na plinu, ako imamo samo jednog ili dva dobavljača tada mi ne možemo utjecati na cijene. Ako imamo nekoliko konkurenata, a to vidimo kod telekom usluga, cijene su niže. Hrana je nešto drugo, to je godinama velika tema jer ne proizvodimo dovoljno hrane”, rekao je.
Smatra da su cijene stanova nerealne i prenapuhane, a kao jedan od najvažnijih razloga navodi nedovoljnu ponudu stanova u Zagrebu, gdje se odvija 60 posto kupnje, jer se nakon potresa pojavila potražnja za novim stanovima. Dodaje kako APN-ove mjere nemaju nikakvog smisla jer u Hrvatskoj je oko 30-ak posto viška stambenog prostora, i stanovi se kupuju da bi se rentali, a ne da bi se stanovalo u njima.
"Većina gradova u nama susjednim zemljama, radi na gradnji komunalnih stanova. Tu se mladim ljudima i bračnim parovima omogućuje stanovanje koje nije preskupo. Ovo što je hrvatska Vlada napravila s tim poticajnim mjerama je da je poticala zaduživanje mladih ljudi na visokoj razini cijena i to je bila potpuno pogrešna politika. Možda u nekim manjim gradovima imalo smisla, ali u Zagrebu ne”, objašnjava.
Novotny vjeruje kako će se dolaskom eura cijene ujednačavati i plaće vjerojatno rasti. "Nakon ulaska u Schengen i europsku zonu će se plaće morati izjednačavati sa Slovenijom i Austrijom jer naprosto neće biti radne snage jer će ljudi ići raditi u Austriju i vraćat će se doma svaki dan. Doći će vrlo vjerojatno do približavanja cijene rada. Za isti razinu produktivnosti, bit će vrlo slične plaće tako da sam ja optimist”, rekao je.
