Novim Ovršnim zakonom, koji je Vlada sa sjednice uputila u redovitu saborsku proceduru, želi se postići ekonomičniji, učinkovitiji i moderniji ovršni postupak uz uravnoteženu zaštitu dostojanstva dužnika, a glavna je promjena njegovo vraćanje pod nadzor suda te sudska nadležnost postaje pravilo, dok javni bilježnici postaju pomoćno tijelo u postupku.
Time se omogućuje da rješenja koja se donesu u ovršnom postupku budu u skladu s pravom Europske unije, rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković. Predloženim se zakonom uvodi novi koncept ovršnog postupka na temelju vjerodostojne isprave i postupak se u cijelosti stavlja pod nadzor sudova koji će biti opće i redovno nadležno tijelo, a javni bilježnici se,radi rasterećenja sudova, zadržavaju kao povjerenici suda. Prema prijedlogu zakona, poslodavci i HZMO više ne bi bili tijela u postupku koja provode ovrhu, čime bi se poslodavce administrativno rasteretilo od poslova provedbe ovrhe na plaći i mirovini. Predlaže se i centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem FINA-e koja bi ovrhu provodila pod nadzorom suda.
Nadležnost sudova, a ne javnih bilježnika
Prema novom sustavu određivanja i provedbe ovrhe ovorhovoditelj bi ispunjavao obrazac i dostavljao ga sudu odnosno automatizmom javnom bilježniku koji bi zaključkom ovršenika pozvao da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu ili ospori tražbinu. Ako se ovršenik ne očituje, sud bi donosio rješenje o ovrsi i dostavljao Fini potvrdu pravomoćnosti i ovršnosti na provedbu, a ako ovršenik ospori tražbinu slijedi parnica. Prema sadašnjem uređenju rješenja o ovrsi su se donosila, a da se dužniku uopće nije dala prilika da se izjasni o dugu, pojasnio je Bošnjaković, ističući da je novim rješenjem implementirano "načelo kontradiktornosti".
Novina je i da se iznos glavnice tražbine, radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena, povećava sa sadašnjih 20.000 na 40.000 kuna, a više ne bi bilo deložacija u zimskom periodu jer se radi zaštite dostojanstva dužnika predlaže da se one ne provode od 1. studenoga do 1. travnja.
Pojeftinjenje ovrhe
Sam postupak osuvremenjuje se i ubrzava uvođenjem elektroničke komunikacije između tijela u postupku te se njegovi troškovi smanjuju i fiksiraju na način da naknada za određivanje i provedbu ovrhe iznosi najviše 300 kuna plus 50 kuna sudske pristojbe za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus 30 kuna sudske pristojbe za tražbine manje od pet tisuća kuna. Prema sadašnjem uređenju zakona ti su troškovi puno veći jer ovise o vrijednosti ovrhe pa ponekad prelaze i preko 10 tisuća kuna, naveo je Bošnjaković. Danas tako trošak ovrhe za dug do 3000 kuna iznosi 944 kune, a po novom sustavu trošak će biti 292,5 kune. Kod duga od, primjerice, 5884 kune danas je trošak 2469 kuna, dok bi po novom iznosio 412,5 kuna. "To je poprilična razlika i smatram da je veliki korak naprijed", rekao je Bošnjaković.
Podiže se i razina zaštite dostojanstva dužnika prethodnim opominjanjem, a veća je i sigurnost dostave - nakon dva bezuspješna pokušaja dostave, ona ide putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.
Više primanja izuzetih iz ovrhe
Proširuje se krug primanja izuzetih od ovrhe pa se ubuduće neće moći ovršiti božićnica, uskrsnica, regres, jubilarna nagrada i novčane prigodne nagrade za rezultate rada (do porezno priznatog odbitka), terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život (u cijelosti).
Uvodi se i pravilo da je od ovrhe izuzet određeni dio svakog primanja, bez obzira radi li se o plaći ili nekom drugom primanju, čime se širi krug osoba kojima će dio primanja biti zaštićen od ovrhe (obrtnici, slobodna zanimanja), a napušta se institut sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava.
Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak da Vlada prijedlogom Ovršnog zakona, koji je uputila u saborsku proceduru, šalje jasnu poruku da problemu blokiranih pristupa na sveobuhvatan način i da ga želi riješiti u interesu građana, pomažući najugroženijima. U izradu novog zakona Vlada je krenula imajući na umu da se 87 posto ovrha odnosi na mali dug, rekao je premijer na početku sjednice Vlade, napominjući da je taj zakon pripremljen kako bi uvažili presude Europskog suda.
Pao broj blokiranih građana
Novim zakonom sud se uključuje kao jedan dionika ovrhe, uvodi se načelo kontradiktornosti, znatno se smanjuju troškovi, odnosno čak tri puta za sporove niže vrijednosti i do pet puta za sporove više vrijednosti, rekao je Plenković. Napomenuo je kako je to četvrti korak koji njegova Vlada poduzima za rješavanje tog velikog društvenog problema.
Lani su, kazao je, donijeli Zakon o oprostu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i Zakon o stečaju potrošača. Rezultati su vidljivi, pa je tadašnji broj od 325.000 blokiranih danas pao na 259.000 blokiranih, dok su sredstava u blokadi zabilježena na Fini bez kamata tada iznosila 43,37 milijardi kuna, a danas iznose 16,63 milijarde kuna.
