HZZO je na zahtjev ljekarnika do 1. veljače odgodio primjenu novog modela ugovaranja za ljekarničku djelatnost. U novom modelu koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja, ljekarnama će se obavljene usluge, kao što je to praksa i kod drugih ugovornih partnera HZZO-a, plaćati prema dijagnostičko-terapijskim postupcima (DTP), a ne tzv. Plavoj knjizi kao dosad. Novi model ugovaranja prvi je korak prema reformi ljekarničke djelatnosti koja će ljekarnama dati veću ulogu u zdravstvenom sustavu, piše Novi list.
Ljekarna nije samo trgovina
Ljekarne bi već do ljeta ove godine mogle preuzeti dio usluga primarne zdravstvene zaštite, prvenstveno preventivnih, poput mjerenja tlaka i šećera u krvi, ili savjetovanja pacijenata koji uzimaju terapiju za kronične bolesti. Ljekarnici bi bili zaduženi i za praćenje i evidentiranje nuspojava na lijekove.
Time bi se farmaceutska djelatnost, kao što je to već slučaj u mnogim zemljama Europske unije, prestala percipirati samo kao trgovina lijekovima.
Odgoda primjene novog ugovaranja, objašnjava šef ljekarničke komore, Mato Portolan, tražila se radi bolje tehničke prilagodbe ljekarni. Za pacijente se time neće promijeniti ništa, niti će se ljekarnama promijeniti prihod ili ubrzati naplata usluga.
Tko će plaćati usluge?
"Uloga bi ljekarnika postala značajnija u prevenciji bolesti, u otkrivanju novih bolesnika. Računa se da su ljekarne pacijentima dostupnije, jer su otvorene čitav dan, pa i vikendom, pacijent ne mora čekati smjenu svog liječnika, niti se mora najaviti ili naručiti na pregled, ilustrira Portolan za Novi list. EU je, kaže, davno uvela takve usluge u ljekarne, a modeli financiranja dodatnih usluga različiti su. Negdje ih podmiruju osiguravajuća društva, negdje ih plaćaju građani.
