Prema tom istraživanju podrška građana Europskoj uniji vratila se na razinu na kojoj je bila prije ekonomske krize 2007. godine, objavio je Europski parlament na svojim internetskim stranicama. Europska unija je dobra stvar za njihovu državu u očima 57 posto građana, što je četiri postotna boda više u odnosu na istraživanje iz rujna prošle godine.
Po europesimizmu - četvrti od kraja
U Hrvatskoj je taj postotak 36 posto, što je 10 postotnih bodova manje nego u prošloj godini, te ju smješta na četvrto mjesto od dna. Najviše onih koji članstvo smatraju pozitivnim je u Luksemburgu, Irskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, dok je najmanje u Češkoj, Grčkoj i Italiji.
Da je EU loš projekt smatra 14 posto Europljana, te 15 posto Hrvata, a da je taj savez ni loš ni dobar smatra 26 posto europskih, te 47 posto hrvatskih stanovnika.
Reagirajući na najnovije geopolitičke događaje kao što su rastuća nestabilnost u arapskom svijetu, sve veći utjecaj Rusije i Kine, Brexit i izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika, oko 73 posto ispitanika preferira da EU pronađe zajednički odgovor na ove globalne izazove, nego da svaka članica to čini zasebno.
Čvrsta većina također poziva EU da poduzme više u rješavanju aktualnih izazova, poput borbe protiv terorizma (80 posto), nezaposlenosti (78 posto), zaštite okoliša (75 posto) i borbe protiv poreznih prijevara (74 posto).
Većina kaže da Hrvatska i EU ne idu u dobrom smjeru
Postotak hrvatskih građana koji preferiraju da EU pronađe zajednički odgovor na trenutne globalne izazove sličan je europskom prosjeku. Da EU ide u dobrom smjeru smatra 25 posto Europljana, dok to smatra 29 posto Hrvata. S druge strane, kada je pitanje ide li Hrvatska u dobrom smjeru, ona se s 23 posto nalazi ispod prosjeka europskih država od 31 posto.
Hrvati bi željeli biti informiraniji o temama kao što su borba protiv nezaposlenosti (53 posto), zdravstvena i socijalna sigurnost (38 posto), gospodarska politika (31 posto) i poljoprivreda (20 posto), što je iznad prosjeka EU-a.
Istraživanje Eurobarometra provedeno je sredinom ožujka metodologijom osobnog razgovora na uzorku od 27.901 ispitanika na europskoj, te 1048 ispitanika na hrvatskoj razini.
