"Slovenija dobiva zaljev", naslovljava izvještaj o hrvatsko-slovenskom graničnom sporu dopisnica njemačke državne televizije ARD iz Beča. Ona ukratko objašnjava kako se radi o "prijeporu oko prava na ribarenje, slovenskom pristupu međunarodnim vodama i mogućim nalazištima zemnog plina". Prenosi kako je arbitražna komisija u Haagu, pred kojom je spor završio, sada donijela odluku prema kojoj "najveći dio Piranskog zaljeva pripada Sloveniji": "Hrvatska joj mora zajamčiti koridor prema međunarodnim vodama." S druge strane, pak, ukazuje njemački ARD, "tri sporna sela ostaju hrvatska i Zagreb dobiva šumske površine i jedno strateški zanimljivo brdo".
'Mala slovenska osveta'
Dopisnica njemačke javne televizije, međutim, prije svega upozorava njemačke turiste koji namjeravaju ljetni odmor provesti u Hrvatskoj da bi njihovo putovanje na jadransku obalu moglo trajati puno duže nego što su planirali, jer bi ih slovenski graničari mogli pustiti da čekaju pri izlasku iz Šengeskog prostora. To bi, konstatira autorica izvještaja, mogla biti "neka vrsta male slovenske osvete Hrvatskoj kao turističkoj destinaciji".
U izvještaju se informira čitatelje o reakcijama obje države upućujući na razloge zbog kojih Hrvatska nije spremna prihvatiti odluku arbitražne komisije.
Kraj arbitraže , početak sukoba
Handelsblatt iz Düsseldorfa je objavio izvještaj u kojemu navodi kako je Slovenija u "graničnom prijeporu s Hrvatskom koji traje više od 25 godina postigla uspjeh pred sudom".
I berlinski list Die Welt prenosi da Hrvatska, prema odluci Komisije, mora Sloveniji ustupiti najveći dio Piranskog zaljeva, ali istovremeno zaključuje: "Zapravo bi odluka jednog međunarodnog arbitražnog suda trebala dovesti do rješenja određenog spora. No, u ovom slučaju bi odluka objavljena u četvrtak prije mogla dovesti do eskalacije."
Die Welt prenosi bojazni zamjenika voditelja thinktanka European Stability Initiative (ESI) Kristofa Bendera da bi "moglo ponovno doći do šikaniranja i manjih incidenata u Piranskom zaljevu". "2015. su", stoji dalje u članku objavljenom na stranici berlinskih novina, "Slovenci Hrvatima dali idealnu priliku da istupe iz arbitražnog postupka" aferom oko slovenskog suca Jerneja Šekoleca. I autorica ovoga članka se boji sitnih osveta i provokacija. "U obje zemlje se službeno iskazuje namjera da se ostane u dijalogu bez ovakvih provokacija. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li to biti moguće", zaključuje Die Welt.
I ugledni Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je odluku Arbitražne komisije u Haagu ograničavajući se na uglavnom neutralno iznošenje kronologije događaja koji su doveli do nje i razloga zašto ju Hrvatska nema namjeru prihvatiti.
Austrijanci ošto napali Hrvatsku
Austrijski Der Standard pak u svom komentaru oštro napada Hrvatsku: "Do sada je glavna zemlja zadužena za blokade bila Grčka, a sada bi joj taj primat mogla oduzeti Hrvatska." Autorica komentara Adelheid Wölfl piše: "Onaj tko izađe iz igre kada vidi da će izgubiti mogao bi se nazvati kukavicom." Ona glavne razloge prijepora ne vidi u pravnim pitanjima već u "uvredi časti" Hrvatske zbog slovenske blokade pregovora s EU-om 2008. - i nacionalizmu. "Onaj tko je ljutio susjede, bilježio je bodove kod kuće", argumentira ona.
Novinarka Standarda (svjesno ili nesvjesno) ignorira činjenicu da je Hrvatska odlučila izaći iz arbitražnog procesa puno prije odluke Arbitražne komisije u Haagu i niti jednom riječju ne spominje razloge za to, već tvrdi: "Izlazak članice EU-a Hrvatske iz ovog procesa pokazuje jedan vrlo problematičan stav prema načelima pravne države. Prema geslu: priznajemo sudove samo onda kada daju za pravo nama, a ne drugima.",
Na tom mjestu ona navodi usporedbu koja nije baš potpuno razumljiva: "Tako bi Hrvatska mogla uložiti veto protiv Bosne i Hercegovine kao kadidatkinje za pristup EU-u, ako neki izborni zakon ne bi odgovarao hercegovačkim Hrvatima.", prenosi DW koji je sabrao reakcije medija na njemačkom
Austrijski Kurier pak u svom iscrpnom izvještaju iznosi pojedinosti odluke Arbitražne komisije i prenosi reakcije obje države te objašnjava zašto je Hrvatska odlučila izaći iz arbitražnog postupka.
Kurier je od austrijskog Ministarstva vanjskih poslova zatražio komentar i dobio odgovor da " bi se odluka o nastavku rada Komisije trebala poštovati" te da Austrija u ovoj odluci vidi "odlučujući korak" prema rješavanju spora.
Autor članka ipak primjećuje, očito čitajući između redaka, kako "za razliku od njemačke vlade, austrijsko ministarstvo vanjskih poslova ne traži eksplicitno od obiju strana da provedu odluku Arbitražne komisije."
