Repovi najdugotrajnijeg štrajka u povijesti hrvatskog školstva još se vuku, a novi financijski udarac državnoj bi blagajni mogao nastati ako nastavnici i učitelji koji nadoknade nastave propuštene zbog štrajka odrađuju subotama zatraže da im se taj rad plati, piše u petak Jutarnji list.
A takvih će zahtjeva, kako doznaje dnevnik, sigurno biti. Osim toga, tu mogućnost predviđaju, među ostalim, i granski kolektivni ugovori za osnovno te srednje školstvo, prema kojima se za rad subotom osnovna plaća (odnosno dnevna zarada) uvećava za 25 posto, što prosječno iznosi oko 75 kuna (neto).
Podsjećaju da su nakon potpisivanja sporazuma kojim je nakon 36 radnih dana okončan štrajk u prosvjeti, čelnici većinskih sindikata obrazovanja koji su organizirali štrajk - Sindikat hrvatskih učitelja te Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama s premijerom Plenkovićem usuglasili, kako su ga nazvali, "džentlmenski dogovor": Vlada će prosvjetarima platiti sve dane provedene u štrajku, a oni zauzvrat neće tražiti da im se plate nadoknade.
Međutim, jasno je da takvi usmeni dogovori zapravo nemaju posebnu pravnu snagu, a dio prosvjetarskih udruga i sindikata, potaknut pitanjima svojih članova, poručuje da će tražiti poštivanje prava iz kolektivnih ugovora.
"Nadam se da će prevagnuti glas razuma i da nećemo imati posve nepotrebnu konfrontaciju sindikata i Vlade od koje će profitirati odvjetnici" kaže za Jutarnji Željko Stipić, čelnik Školskog sindikata Preporod.
Taj sindikat, podsjetimo, nije potpisao sporazum s Vladom, a idući će tjedan, kako najavljuju, poslati u škole dopis s obrascem zahtjeva da se radniku koji nadoknade nastave obavlja subotom taj rad plati sukladno kolektivnom ugovoru, kako bi oni koji to budu željeli te zahtjeve mogli urudžbirati u tajništvu škole. To je važno i zato što bi uskoro trebali početi obračuni plaća koje će biti isplaćene u veljači, ali i u slučaju mogućih sudskih potraživanja, donosi Jutarnji list.
