Premijer Andrej Plenković je dobio odriješene ruke za rekonstrukciju svoje druge vlade. Na popisu mu je zasad sedam imena. Iako u HDZ-u vlada zavjet šutnje, nakon proljetnog čišćenja u Banskim dvorima više ne bismo trebali vidjeti Tomislava Ćorića, Josipa Aladrovića, Borisa Miloševića i Natašu Tramišak. Strepjeti mogu još i Mario Banožić, Vili Beroš i Marija Vučković.
"Ova Vlada je morala pasti već u trenutku kada je ministar Horvat završio u zatvoru, ministar koji je trebao voditi oporbu. Prošlo je dvije godine od potresa u Zagrebu i nešto manje od potresa na Banovini, a znamo kakvo je stanje. Predsjednik Vlade nas pokušava uvjeriti da se ta Vlada može rekonstruirati", komentirao je za RTL situaciju na Markovu trgu nezavisni zastupnik u redovima Mosta, Nino Raspudić.
"Pitanje je tko će ostati. Plenković će na koncu ostati onaj zadnji koji će ugasiti svjetlo, a svi drugi će se promijeniti", ustvrdio je on.
'Novi ministri neće biti ništa bolji'
Istaknuo je da ništa ne jamči da će novi ministri biti bolji od starih te da rekonstrukcija vlade u tom smislu ne predstavlja ništa. "Mi ne pristajemo na pojam rekonstrukcije Vlade. Za nas je ovo šminkanje mrtvaca, nekoga tko je davno trebao otići pod zemlju. Problem je strukturni, ništa nam ne jamči da će novi ljudi koji će biti postavljeni biti bolji".
Saborska oporba već neko vrijeme zaziva smjenu vlasti i raspisivanje novih parlamentarnih izbora. HDZ je po anketama i dalje najjača stranka, ali nezavisni zastupnik tvrdi da njihova popularnost pada te da su benefiti izbora brojni.
"Izbori bi donijeli čistu situaciju i legitimitet onome tko sastavlja. Osobno sam protiv toga da se ovakav HDZ zadržava na vlasti. Smatram da je to samo koruptivna hobotnica od koje ostaje samo ljuštura", ističe Raspudić.
Tvrdi da rat u Ukrajini ne smije biti pokriće za zadržavanje aktualne garniture na vlasti. "Bio je i rat kod nas četiri godine, a ljudi su normalno živjeli i u Mađarskoj i u Italiji, Njemačkoj, Ukrajini… Ne može se rat u Ukrajini koristiti kao smokvin list za prikrivanje njihovih problema", ustvrdio je.
Referendum i o Ustavnom sudu
Mostovi referendumi su ipak pali u drugi plan. Zna se samo da pitanja idu na ocjenu ustavnosti. "Priča se može nastaviti na jesen ili za pet, deset, dvadeset godina, nekom drugom prigodom. Mi želimo ovime stvoriti jednu vrstu štita nad demokracijom u Hrvatskoj, da jedna skupina ljudi bez legitimiteta ne odlučuje o našem pravu na kretanje. rad ili disanje bez potrebne većine", poručio je Mostov nezavisni zastupnik.
Ako se pokaže da Ustavni sud radi na "daljinski upravljač" vlade, spremni su organizirati referendum o Ustavnom sudu, poručio je Raspudić.
