Hrvatska bi mogla ući u Schengen za vrijeme njemačkog predsjedanja Vijećem EU-a koje slijedi nakon hrvatskog, što znači do kraja iduće godine, ocijenio je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatsko predsjedanje EU - prilike i izazovi".
Grlić Radman sudjelovao je na panelu “Hrvatsko predsjedanje EU-om” u okviru konferencije, zajedno sa saborskim zastupnikom Joškom Klisovićem te profesorima Vlatkom Cvrtilom i Božo Skokom, a govorili su o europskoj perspektivi hrvatskih susjeda, političkom i sigurnosnom okviru novog vala proširenja i o budućnosti Europske unije.
EU nema zamjerki
Na pitanje moderatorice panela može li se očekivati ulazak RH u Schengen tijekom njemačkog predsjedanja EU-om, koje slijedi nakon hrvatskog, ministar je rekao kako vjeruje da je to moguće.
"Mislim da bismo to za vrijeme njemačkog predsjedanja mogli očekivati budući da je Njemačka upravo ta zemlja koja nas jako podržava.Mislim da smo tu realno optimisti", kazao je.
Podsjetio je da je Europska komisija dala zeleno svjetlo RH, da su ispunjeni uvjeti te da nema nikakvih zamjerki i samo je stvar zemalja članica Europskog vijeća da donesu političku odluku. Grlić Radman istaknuo je da je Hrvatska spremna za predsjedanje, a što se tiče troškova, kazao je da je procjena ukupnog proračuna između 50 i 70 milijuna eura, iako je namjera biti bliže ovom nižem iznosu. Dodao je da je Bugarska na predsjedanje potrošila 75 milijuna eura.
SDP-ov zastupnik Joško Klisović rekao je da će oporba dati svoj obol predsjedanju na što je Grlić Radman komentirao da to odražava civilizacijsko lice Hrvatske te da su upravo to europske vrijednosti. "Kad su u pitanju nacionalni interesi, mislim da je tu doista ta suradnja apsolutno nužna", rekao je Grlić Radman.
Proširenje EU na države u susjedstvu
Govoreći o izazovima predsjedanja, kazao je da je brexit veliki izazov i da tu Hrvatsku čeka novi sporazum o budućim odnosima s EU-om. Tu je i višegodišnji financijski okvir koji je također vrlo važno pitanje, gdje odlaskom Britanije ostaje praznina u proračunu, dodao je. Jedan od izazova je i proširenje na države u susjedstvu.
"Od samog smo početka bili aktivni zagovaratelji pokretanja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom", rekao je Grlić Radman.
Cvrtila je izjavio da Europskoj uniji ni na koji način ne odgovara da ostane europski prostor koji bi bio proizvođač određenih nestabilnosti s kojima bi se jedan dan Unija trebala baviti. Klisović je rekao da je blokada pregovora sada prvi put otvorila pitanje je li Europska unija, a ne kandidati, spremna za nove pregovore.
Sjeverna Makedonija i Albanija nisu u listopadu dobile zeleno svjetlo Europskog vijeća za otvaranje pristupnih pregovora, iako je većina zemalja bila za to. Protiv su bile Francuska, kao najglasnija protivnica europskog proširenja bez reforme tog sustava, te Nizozemska i Danska.
