Zbog olujnog vremena valovi na zapadnom Jadranu dosezali su sedam metara, dok je vjetar "šibao" brzinom od 70 kilometara na sat. Toga dana potonula je Inina plinska platforma Ivana D, premda je napravljena da izdrži i puno gore nevrijeme, nosači su puknuli, a platforma se savila i potonula.
Ivan Mijić, stručnjak za zaštitu zdravlja, sigurnosti i okoliša INA-e, svjedočio je drami koja se u tim trenucima odvijala na susjednoj Ivani D dok je bio na Ivani A. On je za RTL-ovu Potragu opisao kako je to sve izgledalo.
Ova havarija nametnula je i pitanje sigurnosti svih ostalih platformi kao i budućih planova za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu. Istovremeno, treba pronaći i rješenje što s 300 tona željeza na morskom dnu - treba li ih izvlačiti ili ostaviti ribama.
'Tijekom noći smo je izgubili'
Više od 300 tona teška željezna grdosija, već svima poznata kao Ivana D, leži na oko 40 metara dubine i 24 nautičke milje od zapadne obale Istre. Zaposlenik INA-e, Ivan Mijić, opisao je kako je Ivana D završila na dnu mora. On je inače zaposlenik Ivane A te se vratio 10-ak dana unatrag kada se sve zbilo.
"Iznenadilo nas je, događaj nas je stvarno iznenadio. Prva informacija koja je došla u sobu, gdje su došli alarmi, gdje je došlo do zatvaranja svih sigurnosnih ventila, bušotine. I tijekom noći smo izgubili, nije se vidjela navigacijska rasvjeta. Mi smo onda poduzeli mjere, obavijestili smo nacionalnu središnjicu za traganje i spašavanje, MRCC, poslali smo im koordinate i obavijest je išla svim brodovima da se navigacijska rasvjeta ne vidi. Sutra Ivani D nije bilo traga.
"Mi smo svoj dio posla odradili po proceduri, znači kako smo mi ovdje obučeni. Znači drugi dan tijekom jutarnjih sati, bilo je isto orkansko jugo i valovi, mi jednostavno nismo mogli na obzoru vidjeti na toj lokaciji platformu. Valovi su bili od šest do sedam metara, i brzina vjetra je bila preko 70 km/h'', kazao je Mijić za Potragu.
Platforma Ivana A, s koje se Mijić javio, najbliža je naseljena platforma sada već potonuloj Ivani D. Da se osjećaju dobro, kaže svih 15 članova posade. "Isto tako mogu naglasiti da duh posade je u redu, ljudi nisu pod stresom, radimo i obavljamo zadaće sukladno procedurama i uputama koje nam daje INA iz središnjice. I sva posada šalje cijeloj Hrvatskoj informaciju da je sve u redu", veli Mijić.
Automatiziran sustav
I ostale platforme na sjeveru Jadrana obišli su u međuvremenu. Mijić kaže da su pregledali kompletne sustave te da je sustav automatiziran. Navodi da ljudi rade i u noćnoj i dnevnoj smjeni i prate sustav gdje živimo. Čim je vrijeme dopustilo, na pučinu su krenuli djelatnici INA-e i Lučke kapetanije.
"Brod Junak se vratio s potrage za platformom Ivanom D. Ona se nalazi na svojoj poziciji, samo što sada nije iznad mora nego ispod mora. Imamo informacije da je položena na dno. Koliko znamo, nije oštećena", kazala je lučka kapetanica Dolores Brenko Škerjanc.
Što se dogodilo Ivani D?
"Došlo je do naprezanja četiri nosača koja drže platformu pričvršćenu za pilote koji su utemeljeni na dnu mora, oni su pukli te je platforma izgubilo stabilnost, savinula se, onaj njezin srednji dio nije puknuo nego se savinuo , u kojem se nalaze cijevi, te se tako savinuta polegla na dno", pojasnio je Tvrtko Perković, operativni direktor Istraživanja i proizvodnje nafte i plina u INA-i.
Baš kako su iz INA-e izvijestili, a ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić potvrdio, nema većeg onečišćenja. Premda je crni scenarij izbjegnut, sve zanima kako se ovako nešto može dogoditi. Usprkos puhanju olujnog juga i valovima od sedam metara, ovakva platforma je trebala izdržati i puno gore uvjete.
23.10.2020., Kastel Stafilic - ministar gospodarstva i odrzivog razvoja Tomislav Coric Photo: Milan Sabic/PIXSELL
"Analiza sve dokumentacije koju ćemo dati nezavisnim institucijama da naprave svoje izračune, uzimanje uzoraka materijala gdje je došlo do toga i u principu to bi onda trebalo dati odgovore. Koje su to nezavisne institucije? To su projektantske kuće, tvrtke koje se bave projektiranjem takvih postrojenja", navodi Perković.
Tehnički nedostaci na plinskoj platformi
Interni izvještaj INA-e iz 2010. godine objavio je tjednik Nacional te se u njemu navode tehnički nedostaci, tada nove platforme Izabele Jug, koja je smještena nedaleko Ivane D. U izvještaju stoji kako su bušotinske glave nestabilne, da postoji opasnost od pucanja tijekom težih vremenskih prilika te da su dijelovi konstrukcije obrasli školjkama i vegetacijom. Iz INA-e pak tvrde da je riječ o nedovršenom dokumentu i da većih nepravilnosti nema kao i da to nema veze sa stanjem platforme Ivana D.
"Vi ste uvjereni da nije riječ o održavanju? Ja sam uvjeren da nije riječ o održavanju jer imam sve podatke i dokaze da nije o održavanju. Da krenemo od recentnog koji se dogodio, mi smo imali u 10. mjesecu inspekcijski nadzor nad platformom u kojem su sudjelovali sve agencije i ministarstva koja su zadužena za to. Dakle jedno 20-ak ljudi je bilo na platformi. Prije toga, od ovih glavnih, 2018. je napravljen detaljan pomorski pregled, ronioci su se spustili, pregledali i Hrvatski registar brodova je izvješće prihvatio", kazao je Perković.
Bivši direktor INA-e, Davor Štern, nije htio nagađati o razlozima puknuća jer kaže da ne može špekulirati niti optužiti INA-u ili nekog drugog da to nije radio. "Činjenica je da u svijetu, kada dolazi do pada cijena njihovih proizvoda, onda se počne štedjeti...", rekao je Štern.
Je li riječ o neodržavanju? 'Netko je definitivno kriv'
Da ovdje nije riječ o neodržavanju misli još jedan bivši zaposlenik INA-e, Želimir Šikonja, ujedno šef Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa.
"Greška je sigurno negdje nastala, cijeli lanac od početka dizajniranja platformi jako dugo traje. Kompleksan je i dugotrajan. U njemu sudjeluje velik broj sudionika, greška se teoretski mogla dogoditi u svakom dijelu lanca… U ovom trenutku se nikoga ne može kriviti dok se ne završi istraga, ali definitivno netko je kriv", Šikonja.
RTL-ova potraga komentar je zatražila i od firme Rosetti Marino, talijanskih partnera koji su sudjelovali u izgradnji platforme. No, nisu odgovorili na pitanja. Dok se krivac čeka, ono što je prioritet jest sigurnost platformi, posebice onih s posadama. Štern kaže da se nadzor mora pojačati i da se mora napraviti izvanredna inspekcija svih platformi koje se nalaze na tom području.
Što znači da će bušotina biti sanirana?
Prije inspekcije valjalo bi sanirati bušotinu jer iako su ventili zatvoreni, to rješenje nije dugotrajno. Perković objašnjava što bi značila sanacija bušotine.
"To konkretno znači da bušotini trebamo ponovno pristupiti, na koji način to je sada pitanje, to trebamo odlučiti, te ju trajno sanirati, zacementirati i zatvoriti. Ona je srećom, svi sigurnosni sustavi su radili i sve to je blokiralo bilo kakvo zagađenje i istjecanje plina, međutim, to nije trajno rješenje, tj. način na koji treba biti sanirana", objašnjava Perković.
Koja je sudbina Ivane D?
Još nisu odlučili što će učiniti s platformom, no jedna od opcija je micanje iz mora. Nikša Kaleb ima firmu za podvodne radove čiji radnici upravo rade na Pelješkom mostu pa je opisao koliko je posao izvaditi preko 300 tona s dubine od 40 metara.
"Sigurno ne lagan i potrajat će neko duže vrijeme, nije to tek tako da su upali ključevi od auta pa da ih treba na brzaka pronaći i izvući. Treba posnimiti prije, da se vidi što se dogodilo, INA će odlučiti što će sa svojim vlasništvom", veli Kaleb, vlasnik obrta za podvodne radove.
Kaleb objašnjava da se platforma dizalicama može izvući u komadu, ali i u dijelovima. Kaže da se može raditi rezanje pomoću sajli kako je to bilo u slučaju rezanja podmornice Kursk ili rezanja starih pilota na Pelješkome mostu. Objašnjava da isto tako postoji za neke manje dijelove broko rezanje, no da to ovisi o tome koja će odluka pasti. U tom slučaju ronioci imaju posebnu opremu kojom puno dulje mogu boraviti pod morem.
"Te ronilačke kacige, ne maske, obično Kirby Morgan kacige, imaju ojačanja na sebi, to je kao velika motoristička kaciga, koja na vrhu ima ručku za nošenje. U toj kacigi je osigurana komunikacija tako da ronioc može komunicirati s površinom i davati informacije u realnom vremenu. Koriste se drugačija ronilačka odijela, ronioci su vezani tzv. pupkovinom za matični brod", rekao je Kaleb za RTL-ovu Potragu.
Sve spomenuto je veoma skupo pa su iz INA-e najavili i jeftiniju verziju.
