Dušan Bogdanović, sociolog, bivši diplomat i mirovni aktivist na području ljudskih prava, napisao je za Deutsche Welle tekst o migrantima. No, to nije bilo kakav tekst jer on njime ukazuje na koliko nerazumijevanje migranti nailaze u Hrvatskoj, ali i u susjednoj Bosni. K tome, ovo je Bogdanovićev osobni osvrt, pisan točno za nas Hrvate koji smo isto bili izbjeglice tijekom devedesetih godina.
Na području na i oko Plitvičkih jezera proteže se duga i vijugava "zelena granica"koja dijelom vodi i preko planine Plješevica koja u tim krajevima razdvaja dvije zemlje. Ti predjeli izuzetne ljepote, 1949. proglašeni nacionalnim parkom te su od 1979. na UNESCO-ovom Popisu svjetske prirodne baštine - posljednjih mjeseci su predmet povećane pozornosti zbog događaja koji nemaju veze s prirodom ili turizmom. Tuda danas prolaze kolone izbjeglica koje se žele domoći zapadne Europe, piše Bogdanović za Deutsche Welle.
14.05.2019., Plitvicka jezera - Mnostvo turista divi se Velikom slapu koji je nabujao zbog obilnih kisa ovih dana. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Ako pređu "zelenu granicu", tada su prepušteni ili sami sebi ili kriminalcima koji se bave krijumčarenjem ljudi. Krijumčari ih prebacuju prema slovenskoj granici. Oni koji nemaju novca platiti krijumčare, svoj put nastavljaju pješke. Putuju uglavnom noću, izbjegavajući veća naselja i prometne puteve.
Nacionalni park Plitvička jezera kao nova ruta
Na migrantskoj ruti našla su se Plitvička jezera i nekoliko jedva naseljenih sela. Mjesecima se već na pograničnom području između Hrvatske i BiH odvija drama čiji su glavni akteri izbjeglice i migranti iz azijskih, afričkih i arapskih zemalja, organi unutarnjih poslova Hrvatske i BiH te nečasni ljudi koji, u trci za brzom i lakom zaradom, organiziraju ilegalne prelaske granice i za to. Podaci Amnesty Internationala i hrvatskih nevladinih i humanitarnih organizacija poput Dobrodošli!, zagrebačkog Centra za mirovne studije, No Name Kitchena i Are you Syrious kažu da krijumčari migrantima naplaćuju 3000 eura po osobi.
Plitvička jezera: Velike gužve unatoč poskupljenju cijena ulaznica 26.07.2018., Plitvicka jezera - Unatoc povecanju cijene ulaznice za Nacionalni park Plitvicka jezera, broj posjetitelja je i dalje jako velik. Prosjecno broje oko 10 tisuca posjetitelja dnevno, koji secu parkom, voze se u brodovima, camcima i uzivaju u prirodnim ljepotama. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Među aktere ovih događaja, sociolog Bogdanović ubraja i stalne ili povremene stanovnike područja u blizini granice između Hrvatske i BiH. Otkada je porastao broj izbjeglica i migranata koji preko "balkanske rute" žele do Europe, Hrvatska je pristupila opsežnoj akciji koja treba onemogućiti ilegalne prelaske granice, a jedan od ciljeva je i vratiti natrag one koji su u tom naumu uspjeli. Akcija je dobila pomoć Europske unije i financijsku injekciju od 18 milijuna eura. Policijske patrole zaustavljaju svako veće vozilo (kamione, mini-buseve), a tu su i "dugim cijevima” naoružani policajci koji se voze u automobilima s policijskim ili civilnim registracijskim tablicama i patroliraju čak i u zabačenim selima u okolici.
Migranti kao glavni krivci za provale u kuće i krađe
U Končarev kraj, selo udaljeno dva kilometra od glavne prometnice koja povezuje Plitvice i Jadransku obalu, patrole svakodnevno dolaze. Inače, Bogdanović je nakon umirovljenja je obnovio roditeljsku kuću u Končarevom kraju gdje provodi i po deset mjeseci godišnje. I to unatoč tome što prije više od godine dana zabilježen ilegalni prelazak migranata. U jednoj od nenastanjenih kuća u selu nađena su obijena brava, ostaci hrane i šalice s kavom. Končarev kraj je inače skriven u šumi kao i druga sela nad kojima nerijetko nadlijeću helikopteri pa sve skupa ostavlja dojam kao da je Hrvatska u izvanrednom stanju. Osim toga, lokalne policijske jedinice pojačane su policajcima iz Slavonije i Baranje. Ti policajci rade u smjenama koje traju deset dana, a u patroliranju na terenu provode dvanaest sati dnevno.
Velika Kladuša: Granični prijelaz i dalje zatvoren, migranti u improviziranom kampu 30.10.2018., Velika Kladusa - Granicni prijelaz Maljevac-Velika Kladusa i dalje je zatvoren za sav promet. Izbjeglice su i dalje u improviziranom kampu stotinjak metara od granice. Oko 200 migranata podiglo je satore uz granicu gdje borave, tijekom dana neki borave po parkovima u Velikoj Kladusi. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
Stanovnici govore o povećanom broju krađa i provala. Bogdanović navodi da, iako se u takvim slučajevima osnovano pretpostavlja da su u provaljenim kućama izbjeglice potražile sklonište od nevremena ili utočište za vrijeme dok čekaju nastavak putovanja, apsurdno zvuče priče o pljačkama i krađi, na primjer, kućnih aparata. Zato je sve prilika da se tako "pokrivaju" domaći lopovi kojima je dobro poznato koja je kuća prazna i što u njoj sve ima. Sociolog je pokušao razgovarati o tome s lokalnim stanovništvom, ali uzalud. Nitko od njih nije htio razgovarati o toj temi, čak i uz garanciju anonimnosti izvora. Tvrdi da se to ne može tumačiti drukčije nego kao rezultat nepovjerenja u institucije i zaziranje od policije.
Turistička sezona na Plitvičkim jezerima i migranti
Ovo sve se događa na pragu turističke sezone koja kuca na vrata jer Nacionalni park Plitvička jezera inače vrvi turistima. Zbog toga brojna domaćinstva iznajmljuju sobe i apartmane te žive isključivo od toga. UNESCO u cilju zaštite prirode te očuvanja okoliša zahtijeva ograničenje turističkih posjeta pa se zato i smanjuje broj turista. Kako se čuje od stanovnika koji iznajmljuju apartmane i sobe, turista zaista i je manje. No, kakav dojam se ostavlja i na manji broj turista kada su oko njih naoružani policajci i dok zrakom iznad njih kruže vojni helikopteri? Sigurno ne dobar!
14.05.2019., Plitvicka jezera - Mnostvo turista divi se Velikom slapu koji je nabujao zbog obilnih kisa ovih dana. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Bogdanović piše da u obimnim i podrobno dokumentiranim izvještajima s terena, nevladine i vladine te međuvladine organizacije kao što su UNHCR, Vijeće Europe i Međunarodna organizacija za migracije (IOM) iznose brojne primjere – mahom dopunjene medicinskim izvještajima i fotografijama – nehumanog postupanja organa reda prema izbjeglicama. Navodi o nasilnim privođenjima, zatvaranju, batinanju i prisilnom vraćanju na teritorij s kojeg su ušli u Hrvatsku, dovoljno su rječiti.
Hrvatska policija odbacuje sve optužbe na vlastiti račun
Organi vlasti te dokumente ignoriraju i odbacuju optužbe. U odgovoru na izvještaj Amnesty Internationala o postupanju hrvatskih organa prema izbjeglicama i migrantima, ministar unutarnjih poslova Republike Hrvatske Davor Božinović, odbacujući takve navode kao netočne, izričito tvrdi: "Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje ste intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz Članka 13. Zakonika o schengenskim granicama”. I dalje: "I ovom prilikom želim naglasiti da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite, ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu. Također, ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od policijskih službenika”.
Bogdanović ističe da je zanimljivo što ministar uvijek rabi riječ "migranti", a nikada "izbjeglice.
Nekada smo bili izbjeglice, a sada nemamo razumijevanja za njih
Kako piše Bogdanović za Deutsche Welle, sve ovo se događa u krajevima gdje je devedesetih godina bjesnio rat koji je ostavio duboke i bolne tragove. Usprkos činjenici da su i sami osjetili tegobe izbjeglištva, netrpeljivosti i prepuštenosti milosti i nemilosti etno-nacionalističkih "elita" na obje zaraćene strane, stanovnici ovih krajeva ne pokazuju puno razumijevanja za nesretnike iz zemalja zahvaćenih ratovima, siromaštvom i prirodnim katastrofama poput poplava, zemljotresa ili klimatskih promjena.
02.01.2017., Zagreb - Migranti smjesteni u hotelu Porin prosvjeduju zbog losih uvjeta smjestaja i nedostatne medicinske skrbi, osobitno nakon napada koji se dogodio na nekolicinu njih prije nekoiko dana. Photo: Petar Glebov/PIXSELL
Kod nas je prisutno nepovjerenje u organe vlasti, reda i mira. I to je bila tema o kojoj je sociolog htio razgovarati sa stanovnicima toga kraja. Tvrdi da posebno zaziru od izjava za medije i upućuju na nevladine organizacije "kojima je to posao". Navodi da je razumljivo da svaka zemlja želi te ima obavezu zaštititi svoje granice raspoloživim sredstvima. Međutim, manje mu je razumljivo i etički imperativno da se ljudima u nevolji pruži zaštita i pomoć.
U UN-u i drugim međunarodnim organizacijama i institucijama su o tome usvojeni deseci pravno obvezujućih dokumenata u kojima su jasno definirane granice nadležnosti koje ne smiju biti prekoračene. Ističe da ne postoje ograničenja kada su u pitanju humanost i solidarnost, a to se posebno odnosi na one koji su ne tako davno na vlastitoj koži osjetili strahote agresije, rata i nepravde, zaključuje sociolog.
