Uz Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica rekao je u subotu da nasilje nad ženama nije privatni problem već problem društva te podsjetio na zakonodavne promjene radi strožih sankcija za nasilnike i osiguranja većih prava žrtvama.
"Nasilje nad ženama nije privatni problem, već problem društva čija je obveza osigurati da svaka žrtva živi bez straha. Zakonodavne promjena koje predlaže Ministarstvo pravosuđa i uprave izrađene su s ciljem izricanja strožih sankcija za nasilnike i osiguranja većih prava žrtvama. Širenjem odjela za podršku žrtvama i svjedocima na sudovima sustav želimo sustav usmjeriti prema žrtvi, ne počinitelju", poručio je ministar Malenica.
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenoga, u povodu sjećanja na tragičnu smrt triju sestara Mirabal koje su 1960. godine bile žrtve diktatorskog režima u Dominikanskoj Republici. Iako su od tada prošle 63 godine borba protiv nasilja nad ženama i danas je važna društvena tema na nacionalnoj, ali i globalnoj razini.
U Hrvatskoj su Vlada i Ministarstvo pravosuđa i uprave 2022. osnovali Radnu skupinu čiju su rezultati, kaže Malenica, vidljivi kroz izmjene paketa zakona: Kaznenog zakona, Zakona o kaznenom postupku, Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojima se pooštravaju kazne za rodno uvjetovano nasilje, uvodi novo kazneno djelo ubojstva žena (femicid) i ukida spolno uznemiravanje kao prekršaj te se definira minimalna udaljenost za sigurnosnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja.
Proširuju se i osnažuju prava žrtava
Proširuju se i osnažuju prava žrtava. Tako će žrtva imati pravo na pristup službama za potporu od počinjenja kaznenog djela pa sve dok osjeti potrebu za time. Također, priznaje joj se i pravo na povjerljivu osobu po vlastitom izboru od prijave do okončanja kaznenog postupka, kao i pravo na žalbu protiv rješenja o određivanju, produljenju ili ukidanju mjera opreza. Ako se utvrdi kršenje mjera opreza, u roku 24 sata, mjera će se zamijeniti istražnim zatvorom, naveo je.
Tu je i Nacionalni plan za ravnopravnost spolova za razdoblje do 2027. i Akcijski plana za provedbu Nacionalnog plana za razdoblje do 2024. te novi Protokol o postupanju u slučaju seksualnog nasilja koji predstavlja jedan od najtežih oblika nasilja nad ženama i kršenja ljudskih prava žena.
Protokol je, istaknuo je Malenica, iznimno značajan akt kojim se osigurava sveobuhvatna reakcija državnih tijela na pojavu seksualnog nasilja u vidu standardizirane i učinkovite pomoći i potpore žrtvama seksualnog nasilja.
Osim navedenih triju Zakona, predložene su i izmjene i dopune Zakona o sudovima kojima se propisuju uvjeti za suce ovlaštenima za rad na predmetima nasilja u obitelji. Drugim riječima, uvodi se tzv. specijalizacija za suce, ali i državne službenike, dodao je te naglasio važnost usavršavanja i edukacija stručnjaka koji se bave problematikom nasilja kroz radionice, seminare i tečajeve koje provodi i Pravosudna akademija.
Pomoć za žrtve
Podsjetio je i na Nacionalni pozivni centar za žrtve kaznenih djela i prekršaja, osnovan 2013., čime je Hrvatska postala peta europska zemlja koja je uvela besplatan i standardizirani broj za žrtve 116 - 006. Od 2020. linija 116-006 dostupna je žrtvama i svjedocima od 0 do 24 sata.
Sve žrtve i svjedoci nasilja pomoć mogu potražiti putem Službe za podršku žrtvama i svjedocima koja djeluje unutar Ministarstva pravosuđa i uprave te odjeli osnovani na županijskim sudovima.
POGLEDAJTE VIDEO Godinama je trpjela obiteljsko nasilje, sada živi novi život, a žrtvama poručuje: 'Spakirajte se i idite...'
