Uspješnom poduzetniku i investitoru Nenadu Bakiću uručena je Zlatna kuna za promicanje gospodarstva, a Financial Times ga je uvrstio u Top 100 digitalnih prvaka Europe.
Potanko je objasnio na koji način želi knjižnice pretvoriti u digitalne centre, kad to možemo očekivati, trebaju li društvenjaci strahovati za budućnost, što misli o kurikularnoj reformi, poduzetničkoj klimi u Hrvatskoj, ali i ulaganju mirovinskih fondova u start-upove.
"Veliko je priznanje. Osim mene tamo je bio i Mate Rimac. Isti dan je bila i Zlata kuna. Mislim da je to zaistra sjajno u istom danu dobiti međunarodno i domaće priznanje", kazao je Nenad Bakić.
Kao predsjednik udruge Institut za razvoj i inovativnost mladih (IRIM) najavio je pretvaranje 170 knjižnica u Hrvatskoj, BiH , Srbiji i Kosovu u digitalne centre - projekt Digitalni građanin. U 100-tinjak knjižnica su već krenuli s projektom.
"U kojima se sada događaju besplatne radionice programiranja, a mogu se posuditi i mikroračunala. Neke od njih razvijamo u digtalne razvojne centre tako što smo im donirali 3D printere i na taj način neki mali Rimci, ako ne mogu doma ili u školi napraviti prototipove, mogu doći u knjižnicu i napraviti neku svoju stvar", nadodaje.
Na upit koliko će to dugo trajati i što planiraju ako odaziv knjižnica bude dosta veći, Bakić je odgovorio:
"Čitav taj projekt planiramo raspetljati i dovršiti u godinu dana. Pozivamo sve knjižnice i knjižničare u RH da se na našoj web stranici prijave. Moguće je, ako ih se javi više, da ćemo uložiti vlastita sredstva i pokriti svaku knjižnicu koja se javi".
Kroz projekte IRIM-a mnogobrojne škole su dobile mikroračunala, osnovana je robotička liga, a uvedeno je programiranje u 6. razrede. Upitan je li obrazovna reforma, koja iduće godine ulazi frontalno u sve škole, dostatna po pitanju digitalizacije i kurikuluma, rekao je:
"Što se tiče kurikuluma, on nije toliko kritičan. U postojećem kurikulumu već sada dobri učitelji mogu napraviti puno. Otpor u školstvu postoji, ali mnogi dobri učitelji svojim đacima i njihovim roditeljima nude najbolje".
Uz promjenu sadržaja još su bitna dva smjera - digitalizacija, ali i promjena školskog sutava kao takvoga, ističe Bakić.
"Tu je jako bitno da se pođu nagrađivati dobri učitelji, ako je netko loš možda da izgubi taj posao, da se podižu plaće dobrim profesorima i da se sustav općenito unaprijeđuje. Tu Ministarstvo radi odličnu stvar. Ljudi kao nisu primijetili da je Ministarstvo povuklo iz EU fondova milijardu kuna da razvija strukovne škole", smatra Bakić.
Dio društvenjaka strahuje za budućnost i kritizira guranje STEM-a nauštrb društvenih znanosti. Ovako Bakić gleda na to:
"U Hrvatskoj su se digitalna sredstva u nastavi u 4. razredu osnovne škole koristila najmanje u Europi. Ako smo mi najniži u Europi, uopće nema dileme trebamo li imati više toga. Naravno, ljudi gube neke svoje pozicije, intelektualnu važnost i onda pođu vrištati i kreštati. No toga ima jako malo. Ne mora svatko biti robotičar ili STEM-ovac, ali u svim ostalim zanimanjima su jako bitna STEM znanja i kompetencije općenito. Tako da naša ideja nije Hrvatsku pretvoriti u naciju robotičara".
A kakva je poduzetnička i investitorska klima u Hrvatskoj?
"Ako nisi dio ortačkih mreža, biti poduzetnik u Hrvatskoj je jako teško. Poduzetnička atmosfera je loša, ona se mijenja, ali ono što mi u Hrvatskoj često ne shvaćamo da možemo biti radikalno bolji. Možemo dati zadatak ajmo skočiti na ljestvici Doing business za 30 mjesta, onda nam svjetska organizacija kaže što trebamo napraviti i napravimo to. U čemu je problem", smatra.
Stručnjaci kritiziraju najavu Vlade da se mirovinsku fondovi ulažu u start upove uz obrazloženje da su takvi potezi jako rizični. Bakić isto nije najuvjereniji.
"Mirovinski fondovi su pokazali svoje kompetencije svojim radom do sada. Start upovi su najteža investicijska klasa. Ostaje za vidjeti da ljudi koji su do sada tako upravljali tim sredstvima hoće li briljirati u ovom najtežemu, ali tko zna može biti svašta".
Za kraj se osvrnuo na rad medija, preplavljenost medijskog prostora politikom, dok su gospodarstvo i poglavito uspješni poduzetnici tek pokoje slovo na papiru.
"To je činjenica. Ako pogledate naše vodeće novine, gospodarstvo je i dalje jedna do dvije stranice gdje je većini paćeni PR i opet ispred njega bude crna kronika", zaključuje Bakić.
