Tržišna i turistička inspekcija Državnog inspektorata od 5. siječnja, kada je Vlada RH donijela zaključak o provedbi načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, provode pojačane inspekcijske nadzore koji imaju za cilj utvrditi je li došlo do porasta cijena roba i usluga neposredno prije uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, a u petak su se oglasili priopćenjem u kojem su istaknuli tko je sve neopravdano povisio cijene.
Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić u razgovoru za N1 kazao je da je nalaz Državnog inspektorata o povećanju cijena neopravdan.
“Šalje se poruka da Vlada brine o svom narodu i štiti ih od povećanja cijena. Ovo je pritisak na poduzetnike da smanje cijene, a to ne treba raditi”, rekao je Jurčić.
“Inflacija je mutna voda i svatko nastoji zagrabiti za sebe da poboljša položaj. Trebalo je odgoditi uvođenje eura, a sve je korišteno kao promocija, i ovi koji su povećali cijene i ovi koji nisu, a nema zakona koji omogućava kontrolu cijena za većinu proizvoda”, dodao je i istaknuo da jest čudno da su svi u isto vrijeme podigli cijene te da je to pitanje kartelskog dogovora o dizanju cijena.
Mehanizmi
“Moraju postojati mehanizmi da se provjeri je li bilo nedopuštenog, kartelskog dogovora o dizanju cijena na štetu korisnika”, rekao je Jurčić i dodao kako ćemo “imati i šok na plaće”, kad vidimo kako su iznosi u eurima dosta niži od onih u kunama pa “kad počnemo gledati kako se to polako cijedi”.
U međuvremenu, saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot kritizirao je u petak vladinu politiku prema poduzetnicima i obrtnicima pri čemu je Državni inspektorat nazvao "ekonomskom Udbom".
"Angažiran je Državni inspektorat koji kada se svede na suštinu djelovanja nije ništa drugo nego jedna obična ekonomska Udba koja odlazi na teren i prijetećim stavom guši obrtnike i poduzetnike", kazao je Troskot u raspravi o izmjenama Zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se zakonodavstvo usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije.
Pita gdje je bila fiskalna odgovornost kada se nisu povlačila EU sredstva za obnovu Banovine, ali i kada je uveden porez na ekstraprofit kako bi se pokrpali proračunski manjkovi, kada je trebalo kontrolirati "lokalne šerife koji koriste proračunski novca za prostitutke" i kada je trebalo kontrolirati cijene.
"Gdje ste tada bili ekonomska Udbo, gdje ste majstori, gdje ste junaci", upitao je Troskot, ustvrdivši da "komunističko socijalne mjere korigiranja cijena nitko ne radi.
U Hrvatskoj nema fiskalne ni političke odgovornosti
Nadovezao se Davor Bernardić (Socijaldemokrati), zaključivši da u Hrvatskoj nema apsolutno nikakve odgovornosti, ni fiskalne ni političke.
"Novac izlazi iz državnih poduzeća na filmski, holivudski način, direktori državnih poduzeća imaju dva puta do tri puta veće plaće od premijera, novac se iznosi na razne načine, strani trgovački lanci kojima se pogodovalo rede što hoće, nestane ruska jahta i nikome ništa”, kazao je Bernardić.
Spomenuo je i Zagrebački holding, kazavši da je zadužio kompletnu imovinu za kredit od dvije milijarde kuna "da bi direktori u Holdingu imali Tesle i građani im plaćali stanove".
Grozdana Perić (Klub HDZ-a) ne slaže se da je kontrola nikakva i da ništa nije napravljeno proteklih godina. "Stope rasta zadnjih godina bile su znatno veće su od stope inflacije, to se zaboravilo i sada kada imamo uvoznu inflaciju sve se hoće natovariti ovoj vladi", kazala je.
Lalovac zadovoljan određenim poboljšanjima
Zakonom, ističe, dodatno se jača odgovornost, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava, kako državnih tako i lokalne samouprave. Isto tako proširuju se obveznici davanja izjave o fiskalnoj odgovornosti na trgovačka društva u većinskom vlasništvu Hrvatske ili lokalne jedince. Jača se i uloga Povjerenstava za fiskalnu politiku, kazala je Perić.
"Da je dobra kontrola pokazuje se u Ini, Hrvatskim šumama, HEP-u, lokalnim jedinicama...", ustvrdio je ironično Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) i dodao kako jedino što se dobro kontrolira je PR ove vlasti.
Boris Lalovac (Klub SDP-a) pohvalio je određena poboljšanja koja donosi zakon te predložio da se do drugog čitanja dopuni kako bi i kompanije od nacionalnog strateškog interesa, poput Ine, dostavljale izjave o fiskalnoj odgovornosti.
Prije rasprave o zakonu o fiskalnoj odgovornosti vladin predstavnik odbio je amandmane koje su oporbeni zastupnici podnijeli na prijedlog zakona o prestanku važenja zakona o matičnom broju te jedan zaključak na izmjene zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana.
