Srpska turbofolk zvijezda, novi izraelski predsjednik i prva dama, milijun američkih i tisuće njemačkih građana treće životne dobi te 73-godišnji Imoćanin Ante Grabovac u biranom su društvu onih koji su primili tri doze cjepiva protiv koronavirusa. Doduše, Grabovac je među njima greškom, no Nacionalni stožer bi trebao tu iznimku pretvoriti u pravilo te u petak donijeti odluku o davanju treće doze.
Upravo o toj temi raspravlja cijeli svijet. PItanje je treba li nam "booster" doza i koliko je trajanje imuniteta nakon druge doze? Uz to, nejasno je još uvijek koje cjepivo je koliko učinkovito u borbi protiv određenih sojeva koronavirusa. Europska agencija za lijekove tvrdi da za trećom dozom zasad nema potrebe, no istraživanja pokazuju da možda ipak ima. Prema najnovijem istraživanju provedenom u Belgiji, cjepivo Moderne stvara najmanje dvostruko više antitijela od Pfizerovog, dok je kinesko cjepivo najslabije.
Stručnjaci ističu da su sva RNA cjepiva učinkovita, pa čak i u kombinaciji. "Imamo dovoljan broj studija koje su pokazale da je kombinacija jako dobra, zbog sigurnosti se definitivno prelazi na RNA cjepiva, znači docjepljivanje cijepljenih Johnson&Johnsonom RNA cjepivima, AstraZeneca cijepljeni dva puta docjepljivanje RNA cjepivima. To se s imunosne strane definitivno pokazalo kao nešto što funkcionira", govori za RTL klinički mikrobiolog i epidemiolog zaraznih bolesti Marijo Parčina te dodaje da zdravima ne treba treća doza.
Nije za sve
Izrael je prvi počeo cijepiti trećom dozom, još u srpnju. Nedugo zatim krenule su Francuska, Srbija, SAD i Mađarska, a uskoro će to učiniti u Sloveniji, Austriji, Belgiji, Luksemburgu, Lihtenštajnu, Litvi, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.
"Starija populacija inače kada je usporedite s mlađom, jednom lošijom razinom odgovara na izazov sa cjepivima. U toj populaciji je teoretski moguće da ćete imati više ljudi koji nisu zaštićeni, gdje cjepivo nije napravilo onaj efekt potpune ili djelomične zaštite koju mi očekujemo od cjepiva", tvrdi Parčina te dodaje da zdravima ne treba treća doza.
Slično je i razmišljanje epidemiologa i Nacionalnog stožera koji bi trebao donijeti odluku hoće li i Hrvatska krenuti putem dobrog dijela europskih zemalja i koga će cijepiti trećom dozom.
"Za kronične bolesnike, za imunokompromitirane, imunosuprimirane, dakle one koji imaju transplantirane organe. Za provesti je i cijepljenje za članove njihovih obitelji i one koji im pružaju neposrednu skrb. Kasnije se može razmišljati o svim onim skupinama populacije kao što su zdravstveni radnici, zaposlenici u ustanovama socijalne skrbi, itd.", tvrdi pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Bubaš.
'Pojas za spašavanje'
Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi da je treća doza "pojas za spašavanje" onima koji već imaju dvije doze. U HZJZ-u tvrde da je ključno da se cijepe oni koji još nisu.
"Cijepljenje trećom dozom neće zaustaviti stvaranje novih sojeva, jer treću dozu dajemo onima koji su već zaštićeni od težeg oblika bolesti i umiranja. Oni koji nisu još cijepljeni, oni su taj bazen gdje pandemija još tinja i cirkulira, odnosno bukti", jasno će Bubaš.
No, što je s onima koji se nisu cijepili i u dogledno vrijeme neće to ni moći? Primjerice, u Nigeriji je cijepljeno svega tri od 210 milijuna stanovnika. Sve dok je takvo stanje u svijetu, neće nam pomoći ni bezbroj doza, jer će virus cirkulirati i mutirati među onima koji se ne žele ili jednostavno ne mogu cijepiti.
